Ski Centri Srbija Kopaonik Žičare i ski staze Kopaonika

Žičare i ski staze Kopaonika

staze1v

Ski centar Kopaonik ima dve vrste žičara:
- Uspinjače - tipa tanjir i sidro
- Sedežnice - tipa dvosed, četvorosed, šestosed

Broj ski liftova i žičara – 24
- 10 liftovi tipa tanjir ili sidro
- 3 vezna ski lifta
- 1 žičara šestosed
- 7 žičara četvorosed
- 3 žičara dvosed

 

Ukupna dužina staza – 55.000 m
- Broj lakih staza /plave – 21
- Broj srednjih staza /crvene – 9
- Broj teških staza /crne – 6

Ukupan kapacitet žičara – 32.000 skijaša/sat
Maksimalna visinska razlika – 512m
Najduža staza – 3.500m
Dužina noćne staze – 450 m/ M.jezero
Nordijske staze – 12 km / Crvene bare



Skijaške staze i žičare na Kopaoniku

 


1. Suncana dolina

     Žicara: Tipa četvorosed sa trakom za ubrzavanje i fiksnim korpama na sajli - Dužina trase 963 m, visinska razlika 191 m. Vodi sa puta prema naselju Treska prema Krstu (1715m/nv). Ovaj četvorosed je prenešen sa staze karaman greben 2010. Seyone 2010/2011 nije bila u funkciji zbog nedostatka snega, tako da će prve skijase primiti zime 2011/2012. Tras četvoroseda je duža za oko 270m od predhodnog dvoseda. Dvosed žičara koja je predhodno opslluživala ovu stazu demontirana leta 2011 i prenešena na Mokru goru
     Staza: Plava/Laka i vrlo široka. Izgradnjom nove žičare produžena je postojeća staza a prosečene su i nove staye sa druge strane trase žičare. Od podneva je, zbog svog položaja, osuncana, pa ova staza prva podleže topljenju snega. To će donekle sprečiti sistem zasnežavanja koji je postavljen na ovu stazu a koji će biti u funkciji za zimu 2012.


2. Krst

     Žicara: Tipa četvorosed sa trakom za ubrzavanje i fiksnim korpama na sajli - Dužina trase 671 m, visinska razlika 116 m. Novoizgrađena žičara puštena u pogon zime 2010/2011. Polazna stanica je u "Dolini sporova" desno od žičare "Pančić", a izlazna stanica poviše gornje stanice četvoroseda Sunčana dolina.
     Staza: Plava/Laka. Uz ovu žičaru se spuštaju dve staze, sa svake strane po jedna. Idealne su za početnike i obuku skijanja. Pored ove dve pripadajuće staze, sa vrha ove žičare možete skijati levo ka stazama Malo jezero i Sunčana dolina.

Zaravan Krst (1.715m) je raskrsnica sledecih žicara:
     kraj četvoroseda br.1 Suncana dolina
     kraj četvoroseda br.2 Krst
     kraj tanjira br.3 Malo jezero


3. Malo jezero

     Žicara: Ski lift tipa tanjir - dužine trase 450 m, visinska razlika 76 m. Vodi od apartmanskog naselja Konaci do Krsta (1715m).
     Staza: Plava/Laka. To je vrlo kratka staza, zaklonjena od vetrova, tako da radi i u najnepovoljnijim meteorološkim uslovima. Gornji deo nešto strmiji prelazi u kraću zaravan a zatim u strmiji završni deo staze. Levo gledano u vis, paralelno se nalazi Half-pipe za snowboardere. Postoji mogucnost da sa ove staze relativno ravnom prečicom stignete do polazne stanice žilčara Pančić ili Karaman Greben. sa vrha staze levo možezte preći na stazu Sunčana dolina. Ovo je jedina osvetljena staza na kopaoniku za noćno skijanje (od 19 do 22 h).


4. Pančićev vrh

     Žicara: tipa isklopivi četvorosed - dužine trase 1.393m, visinska razlika 248 m.
Prva žičara na Kopaoniku sa isklopivim korpama. Postavljena je 2006. godine umesto do tada najstarije kopaoničke jednosed žičare. Polazna stanica je u središnjem delu "Doline sporova", a izlazna na vrhu Suvo rudište. Ova žicara radi i tokom leta.
     Staza: Crvena- Srednje teška / Plava - Laka. Staze se spuštaju sa obe strane žičare, a od polovine se granju na više trasa koje se zašticene šumom spuštaju prema turistickom centru. Sa vrha Suvo rudište možete preći na sve ostale delove skijališta.


5. Centar

Žicara: tipa dvosed - radila do zime, zaključno 2009 /2010. Demontirana leta 2010. a leta 2011. prenešena na Crni Vrh kodBbora.

Na vrhu Suvo rudište (1.976 m) su izlazi sledecih žicara:
     četvorosed br.4 Pančić
     četvorosed br.6 Duboka
Sa Suvog rudišta može se preci na istocno skijalište, bez korišcenja drugih liftova, ako se spustite jednom od trasa staze br.4 Pancic koja vodi na Pajino preslo, a odatle precicom koja seče stazu br.7 Karaman greben, dolazite do neizbežne žicare br.8 Mali karaman. Sve stazae koje se spučtaju sa Suvog rudište su pokrivene sistemom osnežavanja.


6. Duboka I

     Žicara:tipa isklopivi četvorosed - dužine trase 1.409m, visinska razlika 385 m. Vodi iz Duboke (1.595m) do Suvog rudišta (1.976m). Ovo je jedina žicara na Kopaoniku koja ima krivinu u trasi i na njoj mešustanicu.
     Staza: Crveno-Crna / Srednja-teška. Žicari pripadaju dve ski staze teška (crna) i srednje teška (crvena). Vecina ski takmičenja se održavaju na crnoj stazi. Veći deo je okružen šumom. Pri dnu je teža nego na vrhu. Preporučuje se boljim skijašima. Staza ima FIS hmologizaciju za održavanje takmičenja.


7. Karaman greben

     Žicara: tipa isklopivi šestosed - dužine trase 1.225 m, visinska razlika 179 m. Vodi od turistickog centra (Doline sportova) do vrha Karaman greben (1904m/nv). Obzirom da je glavna žicara za izlazak iz turistickog centra, cesto su velike gužve i dugo je cekanje u redu na žicu. Šsetosed je postavljen za zimu 2010/2011 a zamenio je, uz produženje trase, postojeći četvorosed koji je te isrte godine prebačen na Sunčanu dolinu. Polazna stanica je spuštena niže uz polaznu stanicu Pančića. Pre pomenutog četvoroseda, do 2004 godine na ovoj trasi se nalazila dvosed žičara koja je premeštena na planinu Dibčibare.

     Staza: Plava/Laka. Staze sa obe strane žičare idealne za početnike i osrednje skijaše.
Po izlasku sa žicare, sa leve staze odvaja prelazna staza prema žičari br.8 Mali karaman.
Sa desne staze odvaja prelazna (tzv.test) staza prema prevoju Pajino preslo (1.800 m/nv) i dalje prema br.6 Dubokoj ili br.22 Mašincu.

Sa vrha Karaman greben ( 1904 m ) može se preći na sledeće staze i to:
     - levu i desnu stazu uz šestosed br.7 Karaman greben
     - prelaznu stazu ka Pajinom preslu i dalje prema Dubokoj ili Mašincu
     - prelaznu stazu ka Malom karamanu
     - tu je i izlaz sa četvoroseda br.20 Duboka II
Sa Vrha Karaman greben može se sići i na stazu br.14 Kneževske bare. Doduše ne postoji uređena prečica, ali nju skijaši i sami utabaju.


8. Mali karaman

     Žicara: 8a - Ski lift tipa tanjir- Dužine trase 1.082 m, visinska razlika 193 m. kao i četvorosed žičara sa trakom za ubrzavanje - Dužine trase 1.042 m, visinska razlika 193 m.. Mali karaman je bio usko grlo skijališta pa je 2006. paralelno sa trasom ski lifta izgrađena četvoroseda žičara. Ski lift nije demontiran i koristi se po potrebi.
     Staza: Plava - Laka. Sa obe strane žicara uredene su staze za skijanje.
Na izlazu sa žicare levo se odvaja prelazna staza preme žicari br.9 Marine vode. Na istoj levoj stazi nalazi se i poznati Planinarski dom RTANJ. Sa desne strane se odvaja prelazna staza prema žicari br.7 Karaman greben i turistickom centru. Na samom vrhu možete se preci na staze Gvozdac i Kneževske bare, ili prelaznom stazom do Bele reke II.

Sa vrha Mali Karaman ( 1927 m ) može se preci na sledce staze i to:
     - levu i desnu stazu br.8 Mali karaman
     - stazu uz tanjir br.14 Kneževske bare
     - stazu uz sidro br.19 Gvozdac
     - prilazni put za stazu uz dvosedežnicu br.16 Bela reka II, i dalje za Brzeće
     - prelzna staza prema tanjiru br.9 Marine vode i dalje prema severnim ski stazama (Gobelja)
     - prelazna staza prema dvosedežnici br.7 Karaman greben i dalje do turističkog centra
Dakle vrh Mali karaman je glavna raskrsnicu ski sistema Kopaonik, pa su žičare na Malom karamanu cesto usko grlo, jer se uvek njime mora popeti da bi se prešlo na neku od strana skijališta.


9. Marine vode

     Žicara: Ski lift tipa tanjir - dužine trase 909 m, visinska razlika 187 m. Do pocetne stanice se stiže sa vrha Mali karaman obeleženom stazom. Vodi sa lokacije Marine vode na vrh Vučak - Karaman
    Staza: Plava / Laka. Nalazi se na istocnoj strani i spusta se sa leve strane žičare sa vrha Vucak (1934 m/nv) prema, Marinim vodama. 2009. je prosečena i trasa desne staze. Sa vrha Vučak se može preci na stazu br.10 Karaman i dalje preme Gobelji ili vratiti nazad na stazu br.8 Mali karaman.


10. Karaman

     Žicara: Ski lift tipa tanjir - dužine trase 857 m, visinska razlika 140 m. Vodi od prevoja jaram do vrha Vučak, odnosno karaman.
     Staza: Plava - Laka. Nalazi se na severnoj strani i spusta se sa vrha Vucak (1934 m/nv) prema, po smetovima cuvenom, prevoju Jaram (1788 m/nv).
Sa dna Karamana - desno- vodi uža precica prema pocetnim stanicama žicara br.19 Gvozdac i br.18 Ledenice. Sa vrha Karamana se može preći na Marine vode ili Mali karaman.


11. Jaram

     Žicara: Ski lift tipa tanjir - dužine trase 598 m, visinska razlika 68 m. Vodi preme vrhu Gobelje i stazama koje se spuštaju prema hotelu Srebrnac.
     Staza: Plava - Laka, blaga pogodna za pocetnike i decu. Više je u funkciji prelaska (izvlacenja) prema stazama Gobelje i hotelu Srebrnac.


12. Gobelja relej

     Žicara: Ski lift tipa tanjir - dužine trase 705 m, visinska razlika 180 m.
     Staza: Crvena - Srednje teška. Nalazi se iznad hotela Srebrnac. Na vrhu Gobelja (1934m/nv) se spaja sa stazom Jaram, i ostalim stazama ski centra.


13. Gobelja greben

     Žicara: Četvorosed žičara - dužine trase 878 m, visinska razlika 233 m. 2008 je četvorosedom zamenjin ski lift tipa tanjir. Krajnja žičara na severu skijališta.
     Staza: Crvena-Srednje teška / Crna-Teška. Do nje se dolazi sa dna staze br.12 Gobelja relej. Sa vrha se otvara lep pogled na Župu i Toplicu. Pored predhodno dve postojeće staye prosečene su još tve


14. Kneževske bare

     Žicara: Ski lift tipa tanjir, dužine trase 836 m, visinska razlika 149 m. Polazna stanica je na Kneževskim barama a vrh na Malom Karamanu
     Staza: Plava - Laka. Na istocnoj strani Kopaonika. Sunčana u prepodnevnim časovima. Na dnu staze, desno odvaja uska prečica, kojom se može doci do polazne stanice žičare br.6 Duboka
Na dna staze levo dolazi prečica sa Bele reke II.


15. Bela reka I

     Žicara: tipa dvosedežnica - dužine trase 1720 m, visinske razlike 249 m. Polazi sa oko 1057 m/nv, a izlazak je na 1360m. Namenjena prvenstveno skijašima smeštenim u Brzecu za izvlacenje do vrha planine. Vožnja od pocetne Bele reke I (1100m) do vrha žicare Bela reka II (1860m) traje oko 40 min.
     Staza: Plava - Laka staza, koja je zbog male nadmorske visine često bez snega, pa žicare služe i za spuštanje sa vrha do Brzeca.


16. Bela reka II

     Žicara: tipa dvosedežnica - dužine trase 1288 m, visinske razlike 510 m.
     Staza: Crna - Teška i kada ima snega dobra za skijanje. Ova staza ima relativno malo dana pod snegom za skijanje, a cesto je i delom ne uredena, jer pod nekim snežnim uslovima, ratrak ne može da se na pojedinim usponima popne.
Do staze se stiže laganim što skijanjem, što pešacenjem (10-15 min), od vrha Mali karaman u pravcu vrha Ledenice. Ako se popnete sidrom Ledenice (kada radi ?), put ce biti upola kraci.
Kada se vracate ne mora se ponovo pešaciti pristupnom stazom, jer postoje dve precice. Jedna (levo) vodi u dno Kneževskih bara, a druga (desno) kroz šumu u dno žicara Gvozdac i Ledenice. Prečice su manje-više obeležene i ratrak povremeno prolazi njima.

Medutim i ako nema snega, a niste smešteni u Brzecu, spustite se ovom žicarom kada je vedro i lepo vreme, i bicete ocarani prizorom - pola Srbije kao na dlanu. Uočićete i precizan prelaz četinarske šume u listopadnu.
Zamolite "Žičničara", ako treba zaustavice žičaru da bi se lakše popeli na stolicu u ne uobičajenom, kontra smeru za spuštanje.

Kamarište je mesto gde se spajaju žicare Bela reka 1, Bela reka 2 i Struga negde na oko 1340m/nv.
Vodite racuna da ne zakasnite na spuštanje u Brzece, ili vracanje prema vrhu ski centra, jer žicare Bela reka I i II rade pola sata krace nego ostale žicare u sistemu.


17. Struga

     Žicara: Ski lift tipa sidro - dužine trase 727 m, visinske razlike 240m. Ova žicara još uvek nije završena, i nikada nije radila. Postavljen su samo stubovi i sajla. Pocetak žicare se nalazi na Kamarištu, mestu gde se spajaju dvosedežnice Bela rekaI i Bela reka II, i vodi prema vrhu Sruga (1608m). Postrojenja ove žicare izgleda više služe kao rezervni delovi za žicare Gvozdac i Ledenica, jer su istog tipa (sidro) - proizvodac FOD Bor. Na najnovijoj mapi iz 2011. nije ni ucrtana u sistem žičara
     Staza: deklarisana kao kraca teška staza, nikada nije ni prosečena. Decenijama nisu rešeni imovinski odnosi vezani za ovu stazu.


18. Ledenica

     Žicara: Ski lift tipa sidro - dužine trase 781 m, visinske razlike 267m. Polayi sa Gvoydaca i izvlači na vrh ledenice. Uglavnom nije u funkciji i služi kao rezerva za izvlačenje sa Gvozdaca.
     Staza: Crna - Teška i spušta se sa vrha Ledenice. Poslednjih godina se sneg na njoj ne taba, pa je pogodna za dobre skijase koji vole skijanje po dubokom netaknutom snegu. (1915m/nv). Donja polovina staze je zajednicka sa žicarom Gvozdac. Sa vrha Ledenice, osim pripadajućom stazom možete levo prema Beloj reci II ili ravnom prelaynom stazom prema Malom Karamanu.

Gvozdac (1618 m/nv) je mesto gde se sastavljaju krajevi staza, odnosno gde su polazne stanice žicara:
     - sidro br.19 Gvozdac (levo)
     - sidro br.18 Ledenice (desno)
Ovo su dve relativno krace i teže staze, okružene šumom, sa snegom koji se dugo zadržava. Namenjene su pre svega za veštije i iskusnije skijaše. Pri dnu staze za skijanje trase im se spajaju. Na ovo mesto silaze i dve precice. Jedna sa vrha žice br.16 Bela reka, a druga sa dna tanjira br.10 Karaman.


19. Gvozdac

     Žicara: Šestosed žičara - dužine trase 915 m, visinske razlike 292m. Polazna stanica je na Gvozdacu a izlazna na malom Karamanu. Predhodni ski lift tipa sidro (FOD Bor) demontiran.
     Staza: Crna - Teška , strma i zahtevna. Spušta se sa Malog Karamana (1927 m/nv) od polovine trase spaja se sa stazom Ledenice


20.Duboka II

     Žicara: četvorosed žičara - dužine trase 1.107m, visinske razlike 395m. Polazi od dna Duboke i vodi prema Karaman grebenu kroz ne pristupačan teren. Nova četvorosed žičara je 2007 zamenila stari dvosed (FOD Bor). Dvosed je demontiran i prenet na besnu Kobilu kod Vranja, ali nikada nije postavljen, verovatno zbog skupog i komplikovanog remonrta i podešavanja novoj trasi.
     Staza: Plavo, Crven - Lako Srednja. Ne postoji posebna staza uz ovu žicaru, ali se od vrha do dna može doci korišcenjem postojecih staza Karaman greben, preko Pajinog presla, do crvene trase Duboke, a zatim do dna Duboke II, gde je i pocetna stanica žicare br.21 Krcmar.


21. Krcmar

     Žicara: Šestosed žičara - dužine trase 1.930 m, visinske razlike 471m. Polazna stanica je u dnu Duboke, a izlayna na Krčmaru, neposredno ispod Pančićevog vrha.
     Staza: Crvena - Srednje teška. To je duža staza na istocno - južnoj strani Kopaonika. Polazi sa dna Duboke, i vodi do najvišeg Pancicevog vrha (2017 m) na Kopaonika. Prii vrhu staza je lakša i osunčana, u dnu nešto teža, okružena šumom. Ima međustanicu, tako da može da se izbegne najstrmiji deo pri dnu staze. Od medustanice vodi prečica koja se spušta na početnu stanicu žicare br.6 Duboka
Na dnu staze je i polazna stanica četvoroseda br.20 Duboka II, koja služi za izvlačenje prema Karaman grebenu i dalje prema turističkom centru.
Ova žicara nije godinama bila dostupna zbog posledica NATO bombardovanja vrha Kopaonika. Iako samo postrojenje žicare nije bilo oštećeno, opasnost su bile kasetne bombe. Kada je teren očišćen, žičara je nakon remonta ponovo proradila.


22. Mašinac

     Žicara: Ski lift tipa tanjir- dužine trase 300 m, visinske razlike 45m. Ovo je najčešce prva žičara od koje kreću početnici u skijanju.
     Staza: Plava - Laka - blaga kratka staza koja od turističkog centra vodi prema prevoju Pajino preslo (1.800m/nv). Pogodna za početnike i decu. Pored staze se nalaze apartmani "Nebeska stolica" i odmaralište "Mašinac". Tu se nalazi i jedna od najstarijih kuca na Kopaoniku - kuća Milorada Milosevica - Brevinca (1907-1983) izgradena 1958 god.


23. Vučak 1

     Žicara: Vezni Ski lift, konop sa tanjirićima - dužine trase 280 m, visinske razlike 14m.


24. Vučak 2

     Žicara: Vezni Ski lift, konop sa tanjirićima - dužine trase 230 m, visinske razlike 20m.


25. Pomoćni ski lift Gvozdac

     Žicara: Vezni Ski lift, konop


Crvene bare

Za sve one koji žele da ostvare prisniji kontakt sa prirodom, na raspolaganju su staze za skijaško - nordijsko trcanje. Na lokaciji Crvene bare, uredene su i markirane staze od 3, 5 i 10 Km.

Do polaznog - startnog mesta nordijskih staza se dolazi pristupnom stazom koja vodi od parkinga ispred konaka "Sunčani vrhovi". Nabacan sneg, prilikom čišcenja parkinga i parkirana vozila na ulazu pristupne staze mogu da vas zavaraju da su staze ne uređene, ili da ne možete da nadete ulaz. Budite uporni!

 


Srodne strane
kopaonik10
Turistička destinacija Kopaonik 2019

Turistička destinacija Kopaonik je već nekoliko decenija lider u turističkom razvoju planinskih destinacija Srbije, najpoznatija planinska destinacija i najpopularnije skijalište u Srbiji. Postojeći...

SetWidth1200 800x486
Zašto izabrati skijanje na Kopaoniku?

Ljubitelji planina, a pogotovo zimskih sportova, sigurno već tokom leta razmišljaju o tome gde će skijati ove godine. I dok bi neko...

kop snova 06012020 3
Sve o Kopaoniku

Kopaonik nosi titulu najveće i najpopularnije planine u Srbiji. Zovu ga još i Srebrna planina. Nalazi se u centralnom delu Srbije i...

kop kkapija 800
Kopaonik - Naplata ulaska u Nacionalni park

Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik u skladu sa Zakonom o zašiti prirode započinje naplatu ulaska u Nacionalni park Kopaonik od oktobra meseca...

Kopaonik medju zvezdama naslov 600x400
Kopaonik među zvezdama - 1990

*Kopaonik medju zvezdama* Genex-ov reklamni film za Kopaonik Izdavači: Genex hoteli i Institut za film, FTV produkcija Reditelj: Ivo Laurenčić Tekst pesme: Marina Tucaković Kompozitori:...

mapa
Ostale mape Koapaonika

Prikaz raznih verzija skijaskih i planinarskih mapa Kopaonika koje su se pojavljivale tokom godina... Prve dve mape prkazane u galeriji su iz...

PlanTC
Mape naselja Kopaonik

Mape naselja turističkog centra Kopaonik, od Brzeća, preko Turističkog centra Sunčani vrhovi do vikend naselja Treska.

SetWidth600 1941Kopaonik 1941slikaO319127 a
Razglednice sa Kopaonika

Pogled na istoriju turističkog centra Kopaonik kroz razglednice...

PassKop kolekcija 600x400
Ski-pass kolekcija Kopaonik

  Ovde je prikazana kolekcija ski pass karata sa Kopaonika od 1982. pa do 2003. godine, do uvođenja Ski-Data sistema kontrole i prodaje...

kop jan2017ikar2
Šta skijanje na Kopaoniku čini dobrim?

Ako ste se pitali šta to skijanje na Kopaoniku čini dobrim potražite odgovor u narednim redovima. Neću se baviti opštim stvarima i...

josanicka480x292
Razvojni projekti iz 2016 mogućeg širenja ski centra Kopaonik

Predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam (IAUS) predstavili su razvojne projekte ski centra Kopaonik i skijališta Stara planina na 3D mapama. Na...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

brevinacspomenik250x188
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i...

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer
Kopaonik - Skijanje 1959

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

pancicj.jpg
Josif Pančić

Botaničar svetskog glasa, jedno od najvećih imena naše nauke i kulture, osnivač mnogih naučnih disciplina, Josif Pančić - naučnik koji je najbolje...

zivojinmisic2
Slavni ljudi o Kopaoniku

*Vojvoda Živojin Mišic (1855 - 1921)* "Rad na Kopaoniku ostao mi je u nezaboravnom secanju. Sa svojim prostranim rasplecinama, Kopaonik je najlepši...

tkop
Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova

*Kopaonik - Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova* Kopaonik je najlepši kada grane sunce i obasja blještavo bele staze. Sa oko 200...

kopaonikol 1024x768
Kopaonik – Prožimanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa

Kopaonik, odnosno "Kopalnik", kako mu staro ime glasi, bila je planina poznata po bogatstvu ruda: još su je u srednjem veku žitelji...

nacionalniparkkopaoniklogo.jpg
Nacionalni park Kopaonik

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park....

bksuvorudiste
Sudbina demontiranih žičara sa Kopaonika

Proteklih godina tokom modernizacije Ski centra Kopaonik, demontirano je nekoliko žičara. Neke su prebačene na drugu lokaciju i već su u funkciji....

zasnezavanje5250x188
Sistem za veštačko osnežavanje

Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije pokrila su...

skisuiputstvo
Uslovi za postupanje u slučaju nemogućnosti korišćenja ski karte

U slučaju nastupanja okolnosti usled kojih korisnik nije u mogućnosti da kupljenu ski kartu iskoristi u punom obimu, korisnik može Skijalištima Srbije...

putovanjekopv
Putovanje do Kopaonika

Generalno, turističkom centru Koponik se prilazi iz dva putna pravca:           1. - Zapadnog pravca preko Jošaničke Banje ili Rudnice           2. - Istočnog...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

brzece3003
Brzeće

Na istočnom delu kopaoničkog masiva, na dve reke, Rasini i Graševki, u delu plodnog župskog vinogorja, miruje Brus, turističko mesto podjednako aktuelno...

josbanjan
Jošanička banja

U senci Kopaonika u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na samom ulazu u Nacionalni park na 550m nadmorske visine nalazi...

josanickabanja1230519tw630
Jošanička banja - pred leto 2019

U lepotama i lekovitivim vodama Jošaničke banje uživali su još stari Rimljani, a kasnije je nisu zaobilazili ni Turci. U to doba...

gMaglic
Italijani obnavljaju Maglič

Srednjovekovni grad Maglič nalazi se na oko tridesetak kilometara jugozapadno od Kraljeva. Zidan je krajem 13. i početkom 14. veka kao vojno...

kopLeto2011
Letnji sadržaji Ski centra Kopaonik

Kopaonik, drugim nazivom Srebrna planina, najpoznatija je srpska planina. Kao najveći planinski masiv u zemlji najpopularnija je zimska turistička destinacija. Kako ima više...

ss3
TOP događaji na skijalištima u Srbiji u sezoni 2012 / 2013

JP Skijališta Srbije najavljuju nekoliko TOP događaja za ovi ski sezonu. Za tu priliku pripremljene su i posebni popusti na cene ski...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

rtanj540x328
Planinski dom "Rtanj" - dešavanja 2002.

Na Kopaoniku provejava prvi sneg, sezona samo što nije počela a u Planinskom domu "Rtanj", po vestima koje odatle stižu, atmosfera je...

Genex Kop 2 250x167a
Genex hoteli - Kopaonik

Genexovi smeštajni i sportski objekti u Turističkom centru Kopanik, predstavljali su okosnicu uspešnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj planini sve...