Ski Centri Srbija Kopaonik Kopaonik - Skijanje 1959

Kopaonik - Skijanje 1959

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog presvlačenja, što znači da se džemperi i pantalone za skijanje skidaju, a džemperi i pantalone za spavanje oblače. Kreveti su od dasaka, madraci i jastuci od slame, ili možda morske trave; pokrivalo se nepojamno prašnjavim, neistresivim i teškim, surim, govorili smo "konjskim" ćebadima.

Kuvalo se, jelo, sedelo (na drvenim klupama) i provodilo (ludo) u trećoj, manjoj baraci, uz petrolejke, u toplom od velike bubnjare. Održavali smo vatru, spremali hranu (moš’ misliti kakvu), servirali i prali sudove u smenama. Uglavnom pasulj, kupus, čaj i salama. Do klozeta, poljskog, usamljenog, više za pingvine nego za ljude, išlo se uskom stazom između zidova od snega visokih do struka i gde-gde do grudi, kao Gradiska u završnoj sceni Amarkorda.

Cipele su mi bile ganc nove specijalne gojzerice sa debelim nesavitljivim đonom u koji je bio urezan žleb. U njega je valjalo upasovati handakar vezove – nešto nalik na mišolovku od savitljive, federirajuće žice što je stalno spadalo. Pantalone jahaće, od debele čoje, uvučene u bele vunene čarape koketno presavijene preko gojzerica, da se slažu sa predebelom jaknom od bele valjane vune koju je mama odnekud ispovrtela specijalno za ovu priliku. I na kojoj su mi sve devojke zavidele. Zvali smo je (pogrešno) "džube" što je, kako sada vidim u Matičinom Rečniku, turcizam i znači zubun, a on je "duga gornja haljina bez rukava". Možda je jakna bila od prekrojenog džubeta-zubuna (ali otkud nama zubun?!), kao što su mi i kaputi sve do 1957. bili od "prevrnutih" predratnih maminih kaputa, a kostimi od "prevrnutih" tečinih odela.

Sunce je bleštalo svih sedam dana, toliko da su se mladići u podne skidali goli do pojasa i izležavali na klupama iznetim na sneg. I noću blistavi mesec i zvezde – guste, krupne ko šoljice za kafu i nepodnošljivo blizu, da se propneš na prste, ispružiš ruku i nabereš ih. Glasne i ciktave.

Priroda netaknuta, znači ne postoje žičare. Naš autoritativni instruktor skijanja plavooki Peđa, inače iz moje škole, pocrneo kao Otelo jer mi smo mu ko zna koja po redu tura početnika, dakle neznalica, šeprtlji, vezanih vreća, duduka i bezveznjakovića s dve leve noge, vodi nas kao guščiće kroz bela, ničim ukaljana bespuća. Svakog dana na drugu padinicu: da prvo odštampamo stazu, pa plužimo, pa okret u mestu... Posle je došao okret iz pluga, pa prestup, pa hristijanije; kosi smuk, spust i naposletku hitro vijuganje ono zečeće skakutanje i vrckanje u brišućem letu koje nikad nisam naučila, a kojim nas je Peđa načisto izluđivao, kao da mu one plave oči već nisu bile dovoljne.

Negde na kraju sveta, iza sedam gora i sedam mora, a verovatno na samo kilometar-dva, bio je planinarski dom "Olga Dedijer" za nas nedostižan i iz naših baraka posve nevidljiv. Tamo su, pričalo se, bubnjare grejale ne samo u restoranu (ćuj, restoran!) nego i u dvadesetokrevetnim spavaonicama!

Do Rudnice smo stigli uskotračnom prugom u vozu zvanom Ćira pa se predviđeni kamion koji bi nas izvezao na vrh nije pojavio, ispeli smo se pešice i bez roptanja, u koloni jedan po jedan, sa skijama i rancima i hranom (onim pasuljom i kupusom) na leđima, sve smejući se i pevajući dok su noge propadale u sneg do kolena. Što i nije strašno, strašno je kad nogu treba izvući... U povratku je kamion ipak došao, otvoren bez cirade. To je bilo uživanje, leteti brzinom od trideset kilometara na sat kroz četinare s debelim belim šubarama, ispod kao lonac plavog neba, zverati, i gledati, i zavirkivati i zgranjavati se na sve četiri strane sveta, očaravati se pejzažom, diviti se belini, obožavati vidike, ne morati buljiti preda se u isprćenu stazu – stope onih pred vama.

Skijaši nikad ne znaju kako će ih dočekati planina, ma koliko je dobro poznavali. I, ako dolaze prvi put, kakva će biti ta gora sa ćuvicima, čukama, grebenima, liticama, ambisima, slemenom, bilom, visoravnima, vrhovima...? Padinama! Kakve li su joj goleti i šume, potoci i jezera, jele, smrče, smreke, hrastovi, borovi...? Hoće li ih pozdraviti samo susnežica, jugovina, lapavica i čorba ili će biti sunca ili pak vejavice, mećave i salaukovine, da svih sedam dana ne mogu ni nos da promole, nego moraju povazdan igrati tabliće i preferans... Da li će sneg samo da promiče ili će pahulje da veju, veju, veju, dok sve ne zaveju...

Belina. Sneg i led. Večni sneg. Večna belina.

Da bi je dodirnuli ili samo okrznuli, da bi makar naslutili tu metafizičku dimenziju i to onostrano, posvećeni u tajnu raduju se cele godine što su bili i što će opet ići na skijanje, u planinu, u visinu, u lepotu...

Sve tegleći skupe štapove i još skuplje (dve) daske koje njima radost znače, marke elan, atomik, dinamik, rosinjol ili fišer... A sad još i karving ili ona zdepasta na kojoj valja izigravati letećeg đavola... Ko ume.

To je zapretana inicijalna iskra njihove sreće, a ne, kako misle, ono drndanje po ledu i hupsevima makar i sjajno urađenih staza od kojeg škljocaju kolena i ispadaju plombe.


             Autor: Mirjana Stefanović

             Izvor: nedeljnik VREME br.579 od 07.02.2002.

 


Srodne strane
kopaonik10
Turistička destinacija Kopaonik 2019

Turistička destinacija Kopaonik je već nekoliko decenija lider u turističkom razvoju planinskih destinacija Srbije, najpoznatija planinska destinacija i najpopularnije skijalište u Srbiji. Postojeći...

SetWidth1200 800x486
Zašto izabrati skijanje na Kopaoniku?

Ljubitelji planina, a pogotovo zimskih sportova, sigurno već tokom leta razmišljaju o tome gde će skijati ove godine. I dok bi neko...

kop snova 06012020 3
Sve o Kopaoniku

Kopaonik nosi titulu najveće i najpopularnije planine u Srbiji. Zovu ga još i Srebrna planina. Nalazi se u centralnom delu Srbije i...

kop kkapija 800
Kopaonik - Naplata ulaska u Nacionalni park

Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik u skladu sa Zakonom o zašiti prirode započinje naplatu ulaska u Nacionalni park Kopaonik od oktobra meseca...

Kopaonik medju zvezdama naslov 600x400
Kopaonik među zvezdama - 1990

*Kopaonik medju zvezdama* Genex-ov reklamni film za Kopaonik Izdavači: Genex hoteli i Institut za film, FTV produkcija Reditelj: Ivo Laurenčić Tekst pesme: Marina Tucaković Kompozitori:...

staze1v
Žičare i ski staze Kopaonika

Ski centar Kopaonik ima dve vrste žičara: - Uspinjače - tipa tanjir i sidro - Sedežnice - tipa dvosed, četvorosed, šestosed Broj ski...

mapa
Ostale mape Koapaonika

Prikaz raznih verzija skijaskih i planinarskih mapa Kopaonika koje su se pojavljivale tokom godina... Prve dve mape prkazane u galeriji su iz...

PlanTC
Mape naselja Kopaonik

Mape naselja turističkog centra Kopaonik, od Brzeća, preko Turističkog centra Sunčani vrhovi do vikend naselja Treska.

SetWidth600 1941Kopaonik 1941slikaO319127 a
Razglednice sa Kopaonika

Pogled na istoriju turističkog centra Kopaonik kroz razglednice...

PassKop kolekcija 600x400
Ski-pass kolekcija Kopaonik

  Ovde je prikazana kolekcija ski pass karata sa Kopaonika od 1982. pa do 2003. godine, do uvođenja Ski-Data sistema kontrole i prodaje...

kop jan2017ikar2
Šta skijanje na Kopaoniku čini dobrim?

Ako ste se pitali šta to skijanje na Kopaoniku čini dobrim potražite odgovor u narednim redovima. Neću se baviti opštim stvarima i...

josanicka480x292
Razvojni projekti iz 2016 mogućeg širenja ski centra Kopaonik

Predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam (IAUS) predstavili su razvojne projekte ski centra Kopaonik i skijališta Stara planina na 3D mapama. Na...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

brevinacspomenik250x188
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

pancicj.jpg
Josif Pančić

Botaničar svetskog glasa, jedno od najvećih imena naše nauke i kulture, osnivač mnogih naučnih disciplina, Josif Pančić - naučnik koji je najbolje...

zivojinmisic2
Slavni ljudi o Kopaoniku

*Vojvoda Živojin Mišic (1855 - 1921)* "Rad na Kopaoniku ostao mi je u nezaboravnom secanju. Sa svojim prostranim rasplecinama, Kopaonik je najlepši...

tkop
Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova

*Kopaonik - Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova* Kopaonik je najlepši kada grane sunce i obasja blještavo bele staze. Sa oko 200...

kopaonikol 1024x768
Kopaonik – Prožimanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa

Kopaonik, odnosno "Kopalnik", kako mu staro ime glasi, bila je planina poznata po bogatstvu ruda: još su je u srednjem veku žitelji...

nacionalniparkkopaoniklogo.jpg
Nacionalni park Kopaonik

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park....

bksuvorudiste
Sudbina demontiranih žičara sa Kopaonika

Proteklih godina tokom modernizacije Ski centra Kopaonik, demontirano je nekoliko žičara. Neke su prebačene na drugu lokaciju i već su u funkciji....

zasnezavanje5250x188
Sistem za veštačko osnežavanje

Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije pokrila su...

skisuiputstvo
Uslovi za postupanje u slučaju nemogućnosti korišćenja ski karte

U slučaju nastupanja okolnosti usled kojih korisnik nije u mogućnosti da kupljenu ski kartu iskoristi u punom obimu, korisnik može Skijalištima Srbije...

putovanjekopv
Putovanje do Kopaonika

Generalno, turističkom centru Koponik se prilazi iz dva putna pravca:           1. - Zapadnog pravca preko Jošaničke Banje ili Rudnice           2. - Istočnog...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

brzece3003
Brzeće

Na istočnom delu kopaoničkog masiva, na dve reke, Rasini i Graševki, u delu plodnog župskog vinogorja, miruje Brus, turističko mesto podjednako aktuelno...

josbanjan
Jošanička banja

U senci Kopaonika u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na samom ulazu u Nacionalni park na 550m nadmorske visine nalazi...

josanickabanja1230519tw630
Jošanička banja - pred leto 2019

U lepotama i lekovitivim vodama Jošaničke banje uživali su još stari Rimljani, a kasnije je nisu zaobilazili ni Turci. U to doba...

gMaglic
Italijani obnavljaju Maglič

Srednjovekovni grad Maglič nalazi se na oko tridesetak kilometara jugozapadno od Kraljeva. Zidan je krajem 13. i početkom 14. veka kao vojno...

kopLeto2011
Letnji sadržaji Ski centra Kopaonik

Kopaonik, drugim nazivom Srebrna planina, najpoznatija je srpska planina. Kao najveći planinski masiv u zemlji najpopularnija je zimska turistička destinacija. Kako ima više...

ss3
TOP događaji na skijalištima u Srbiji u sezoni 2012 / 2013

JP Skijališta Srbije najavljuju nekoliko TOP događaja za ovi ski sezonu. Za tu priliku pripremljene su i posebni popusti na cene ski...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

rtanj540x328
Planinski dom "Rtanj" - dešavanja 2002.

Na Kopaoniku provejava prvi sneg, sezona samo što nije počela a u Planinskom domu "Rtanj", po vestima koje odatle stižu, atmosfera je...

Genex Kop 2 250x167a
Genex hoteli - Kopaonik

Genexovi smeštajni i sportski objekti u Turističkom centru Kopanik, predstavljali su okosnicu uspešnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj planini sve...