Ski Centri Srbija Kopaonik Josif Pančić

Josif Pančić

pancicj.jpg

Botaničar svetskog glasa, jedno od najvećih imena naše nauke i kulture, osnivač mnogih naučnih disciplina, Josif Pančić - naučnik koji je najbolje poznavao i opisao floru Srbije. Lekar po pozivu a botaničar po naklonosti.

Rođen 5. aprila 1814. godine u Bribiru (kod Senja), osnovnu školu završio u Gospiću, gimnaziju u Rijeci, a medicinu 1842. u Budimpešti. U Beču se upoznaje sa Vukom Karadžićem, po čijem nagovoru dolazi u Srbiju 1846. godine, gde ostaje do kraja života.

Posećivao je i istraživao mnoge planine tadašnje Kneževine Srbije, a najviše se oduševljavao Kopaonikom, na kome je bio 16 puta. Prvi put 1851, a poslednji put 1886, u 72. godini života.

Po povratku sa Kopaonika gde je bio sa "licejcima", obratio se studentima:
"Dopustite mi de se ovom prilikom poslužim lepom osobinom čovečijeg duha i da vas odvedem u jedan prekrasni kraj Srbije u kome sam često i rado boravio da mu proučim prirodu, u kome sam svaki put nahodio što god novo da vidim ili o čemu da se divim, koji nisam nikad ostavljao a da ne bi poželeo, da se još jednom tamo povrnem, a to je  - Kopaonik i njegovo podgorje".  

Kao univerzitetski profesor (od 1853. godine kada je postavljen za profesora liceja) Pančić se posvetio i naučno-istraživačkom radu, posebno iz oblasti botanike, zoologije i geologije. Za 42. godine proučavanja prirode Srbije, objavio je 42 naučna dela iz navedenih oblasti.

U naučnom svetu Josi Pančić, proslavio se otkrivanjem endemske vrste omorike na planini Tari 1875. godine u selu Zaovinama. Naučni naziv ove omorike je "Picea omorika Pancic" (iz tercijera).

Svojim delom "Flora Kneževine Srbije", Pančić je Srbiju svrstao u, za to vreme, zemlje sa relativno visokim stepenom istraženosti flore. Najlepši opis Kopaonika da sada, Pančić je dao u radu: "Kopaonik i njegovo podgorje" - objavljenom 1869. godine.

Biran je za prvog rektora Velike škole u Beogradu 1866. godine, a zatim još 6 puta. Kraljevska-srpska akademija nauka osnovana je 1. novembra 1866. godine, a za prvog predsednika postavljen je Josif Pančić 5. aprila 1887.

Na Kopaoniku Pančić je prvi put boravio 1851, a poslednji, osamnaesti, put 1886, u 72. godini života. Pančić je bio začetnik planinarstva u Srbiji i prvi planinarski vodič.

O životu i delu Josifa Pančića, objavljeno je preko 100 naučnih radova i rasprava, a Zavod za udžbenike i nastavna sredstva 1997. godine je izdao celokupna dela Josifa Pančića u 10 tomova.

Veliku ljubav prema srpskom narodu i nauci, Pančić je iskazao u svojoj želji da bude sahranjen na Kopaoniku.

Želju su mu ispunili planinari Srbije i SANU - 7. jula 1951. godine, kada su zemne ostatke njegove, i supruge Mileve, sahranili u kovčegu od Pančićeve omorike u mauzoleju, na vrhu Kopaonika koji od toga vremena nosi ime Pančićev vrh (2017 m/nv) - dotle je bio Milanov vrh (po kralju Milanu Obrenoviću koji je na vrhu Kopaonika bio 1882. godine).

Sagledavajući uslove pod kojima se Josif Pančić bavio istraživanjima i na koji način je putovao po Srbiji bez železnice i sa slabom putnom mrežom, izražavamo poštovanje i divljenje velikanu naše nauke.

    Dimenzije mauzoleja:
         - Širina 2.45 m
         - Dužina 3.60 m
         - Visina 1.65 m

Na čeonoj strani mauzoleja, koji je građen od kopaoničkog granita, na posebno ukrašenoj i uglačanoj ploči uposan je sledeći tekst:

    Ostvarujući zavet Pančićev,
    prenosimo ga da ovde večno počiva.
    Objavljujemo i njegovu poruku
    upućenu srpskoj omladini:
    "Da će tek dubokim poznavanjem
    i proučavanjem prirode naše zemlje
     pokazati koliko voli
    i poštuje svoju otadžbinu".

      
    07.07.1951. godine,
    Srpska akademija nauka
    Univerzitet u Beogradu
    Planinarski savez NRS.


Pančićev mauzolej predstavlja prvi kulturni spomenik na planinama Srbije. Građen je po projektu arh. Vladimira Vladisavljevića, u znak obeležavanja 50 godina planinarstva Srbije (1901 - 1951), kada je od 4. do 8. jula 1951. održan Prvi slet planinara Srbije, sa oko 2000 učesnika.


Izvor:  -Vodič, Nacionalni park Kopaonik, 1999.
          -Tekst Staniše B. Jovanovića, objavljen u listu "Politika" 10.09.2003. u rubrici "Među nama"




Toliko ste puta posetili Kopaonik, a nikada niste prišli blizu Mauzoliju J.Pančića?
Nije se ni moglo jednostavno prići. Mauzolej, a i sam vrh Kopaonika, se nalzi u zatvorenoj zoni vojske, pa su tamo mogle prići samo organizovane i dogovorene grupne posete.

Na žalost na danas se ne može prići. Prilikom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, pogođeni su i vojni objekti na Pančićevom vrhu, a oštećen je i sam mauzolej. Zbog eventualno zaostalih kasetnih bombi i blizine granice sa Kosovom, prilaz je zabranjen.

    NATO bombardovanje 1999 god.

    Prve bombe bačene na našu zemlju 24. marta uveče, pale su u područje nacionalnog parka "Kopaonik", na Pančićev vrh, koji se nalazi u (najstrožem) I stepenu zaštite. Pančićev vrh je gađan permanentno tokom čitavog rata, ukupno 20 puta, od čega je samo poslednjeg dana rata gađan čak sa 13 projektila. Sva granatiranja su izazvala teška oštećenja mauzoleja Josifa Pančića, najvećeg jugoslovenskog prirodnjaka, koji je za života sa naših prostora opisao preko 10 za nauku novih vrsta biljaka i životinja i postao naučnik svetskog glasa. Pored Pančićevog vrha na području Nacionalnog parka "Kopaonik" permanentno su bombardovani i Suvo Rudište, Gobelja, Sunčana dolina, Nebeske stolice, Treska i Ravništ


U jesen 1999. nakon okončanja NATO bombardovanja, Nacionalni park Kopaonik je obnovio i rekonstruisao Pančićev mauzolej. Kompletan mauzolej je ponovo prezidan, čak je korišćen kamen sa istog majdana. Uzidan je i deo bombama oštećenog kamena, kao uspomena na nemila dešavanja. Pristup je i dalje pod zvaničnom zabranom, ali u principu može da se poseti. Javite se obavezno čuvarskoj službi na vrhu.


Kopaonik, obelisk na Suvom rudiatu

OBELISK na Kopaoniku je četvorostrana piramida visoka oko 15 metara, koja pri dnu ima "vrata" sa sve četiri strane visine oko 1.70 metara. Obelisk se nalazi na samoj ivici nekadašnjeg rudnika koji je sa desne strane duboko u dolini, a sa leve su izlazne stanice žičara jednosedežnice (br.4 - Pančić) i dvosedežnice (br.5 - Centar).

Postavljen je na vrhu "Suvo rudište" čija je visina 1970 m, i od Pančićevog vrha na 2017 m/nv je udaljen oko 700 m vazdušnom linijom.

Obelisk predstavlja geometarsku trigonometrijsku tačku.


Srodne strane
kopaonik10
Turistička destinacija Kopaonik 2019

Turistička destinacija Kopaonik je već nekoliko decenija lider u turističkom razvoju planinskih destinacija Srbije, najpoznatija planinska destinacija i najpopularnije skijalište u Srbiji. Postojeći...

SetWidth1200 800x486
Zašto izabrati skijanje na Kopaoniku?

Ljubitelji planina, a pogotovo zimskih sportova, sigurno već tokom leta razmišljaju o tome gde će skijati ove godine. I dok bi neko...

kop snova 06012020 3
Sve o Kopaoniku

Kopaonik nosi titulu najveće i najpopularnije planine u Srbiji. Zovu ga još i Srebrna planina. Nalazi se u centralnom delu Srbije i...

kop kkapija 800
Kopaonik - Naplata ulaska u Nacionalni park

Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik u skladu sa Zakonom o zašiti prirode započinje naplatu ulaska u Nacionalni park Kopaonik od oktobra meseca...

Kopaonik medju zvezdama naslov 600x400
Kopaonik među zvezdama - 1990

*Kopaonik medju zvezdama* Genex-ov reklamni film za Kopaonik Izdavači: Genex hoteli i Institut za film, FTV produkcija Reditelj: Ivo Laurenčić Tekst pesme: Marina Tucaković Kompozitori:...

staze1v
Žičare i ski staze Kopaonika

Ski centar Kopaonik ima dve vrste žičara: - Uspinjače - tipa tanjir i sidro - Sedežnice - tipa dvosed, četvorosed, šestosed Broj ski...

mapa
Ostale mape Koapaonika

Prikaz raznih verzija skijaskih i planinarskih mapa Kopaonika koje su se pojavljivale tokom godina... Prve dve mape prkazane u galeriji su iz...

PlanTC
Mape naselja Kopaonik

Mape naselja turističkog centra Kopaonik, od Brzeća, preko Turističkog centra Sunčani vrhovi do vikend naselja Treska.

SetWidth600 1941Kopaonik 1941slikaO319127 a
Razglednice sa Kopaonika

Pogled na istoriju turističkog centra Kopaonik kroz razglednice...

PassKop kolekcija 600x400
Ski-pass kolekcija Kopaonik

  Ovde je prikazana kolekcija ski pass karata sa Kopaonika od 1982. pa do 2003. godine, do uvođenja Ski-Data sistema kontrole i prodaje...

kop jan2017ikar2
Šta skijanje na Kopaoniku čini dobrim?

Ako ste se pitali šta to skijanje na Kopaoniku čini dobrim potražite odgovor u narednim redovima. Neću se baviti opštim stvarima i...

josanicka480x292
Razvojni projekti iz 2016 mogućeg širenja ski centra Kopaonik

Predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam (IAUS) predstavili su razvojne projekte ski centra Kopaonik i skijališta Stara planina na 3D mapama. Na...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

brevinacspomenik250x188
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i...

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer
Kopaonik - Skijanje 1959

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

zivojinmisic2
Slavni ljudi o Kopaoniku

*Vojvoda Živojin Mišic (1855 - 1921)* "Rad na Kopaoniku ostao mi je u nezaboravnom secanju. Sa svojim prostranim rasplecinama, Kopaonik je najlepši...

tkop
Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova

*Kopaonik - Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova* Kopaonik je najlepši kada grane sunce i obasja blještavo bele staze. Sa oko 200...

kopaonikol 1024x768
Kopaonik – Prožimanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa

Kopaonik, odnosno "Kopalnik", kako mu staro ime glasi, bila je planina poznata po bogatstvu ruda: još su je u srednjem veku žitelji...

nacionalniparkkopaoniklogo.jpg
Nacionalni park Kopaonik

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park....

bksuvorudiste
Sudbina demontiranih žičara sa Kopaonika

Proteklih godina tokom modernizacije Ski centra Kopaonik, demontirano je nekoliko žičara. Neke su prebačene na drugu lokaciju i već su u funkciji....

zasnezavanje5250x188
Sistem za veštačko osnežavanje

Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije pokrila su...

skisuiputstvo
Uslovi za postupanje u slučaju nemogućnosti korišćenja ski karte

U slučaju nastupanja okolnosti usled kojih korisnik nije u mogućnosti da kupljenu ski kartu iskoristi u punom obimu, korisnik može Skijalištima Srbije...

putovanjekopv
Putovanje do Kopaonika

Generalno, turističkom centru Koponik se prilazi iz dva putna pravca:           1. - Zapadnog pravca preko Jošaničke Banje ili Rudnice           2. - Istočnog...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

brzece3003
Brzeće

Na istočnom delu kopaoničkog masiva, na dve reke, Rasini i Graševki, u delu plodnog župskog vinogorja, miruje Brus, turističko mesto podjednako aktuelno...

josbanjan
Jošanička banja

U senci Kopaonika u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na samom ulazu u Nacionalni park na 550m nadmorske visine nalazi...

josanickabanja1230519tw630
Jošanička banja - pred leto 2019

U lepotama i lekovitivim vodama Jošaničke banje uživali su još stari Rimljani, a kasnije je nisu zaobilazili ni Turci. U to doba...

gMaglic
Italijani obnavljaju Maglič

Srednjovekovni grad Maglič nalazi se na oko tridesetak kilometara jugozapadno od Kraljeva. Zidan je krajem 13. i početkom 14. veka kao vojno...

kopLeto2011
Letnji sadržaji Ski centra Kopaonik

Kopaonik, drugim nazivom Srebrna planina, najpoznatija je srpska planina. Kao najveći planinski masiv u zemlji najpopularnija je zimska turistička destinacija. Kako ima više...

ss3
TOP događaji na skijalištima u Srbiji u sezoni 2012 / 2013

JP Skijališta Srbije najavljuju nekoliko TOP događaja za ovi ski sezonu. Za tu priliku pripremljene su i posebni popusti na cene ski...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

rtanj540x328
Planinski dom "Rtanj" - dešavanja 2002.

Na Kopaoniku provejava prvi sneg, sezona samo što nije počela a u Planinskom domu "Rtanj", po vestima koje odatle stižu, atmosfera je...

Genex Kop 2 250x167a
Genex hoteli - Kopaonik

Genexovi smeštajni i sportski objekti u Turističkom centru Kopanik, predstavljali su okosnicu uspešnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj planini sve...