Ski Centri Srbija Kopaonik Nacionalni park Kopaonik

Nacionalni park Kopaonik

nacionalniparkkopaoniklogo.jpg

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije.

Nacionalni park predstavlja, zakonom zaštićeni i tačno ograničen predeo koji se održava u prirodnom stanju. U njemu su zaštićeni životinjski i biljni svet, reljefi, erozivni, akumulacijski, glacijalni i drugi oblici prirodne retkosti. Prvi nacionalni park u svetu je u SAD - Yelowstone proglašen 1872.godine (država Wyoming). U Evropi je prvi ustanovljeni Nacionalni park - Engadin u Švajcarskoj 1909.godine. Za Nacionalni park u Srbiji proglašeni su: Fruška Gora, Tara, Kopaonik, Đerdap i Šar planina. (Detaljnije o Nac. parkovima Srbije...)


Prirodne odlike

Kopaonik se nalazi između reka Ibra i Sitnice na zapadu,Laba na jugoistoku, Jošanice i Kozničke reke na severu dok je istočna strana omeđena dolinom reke Rasine i Toplice.

Duboke kotline i klisure Kopaonika urezale su Barska i Lisinska reka na zapadnoj strani, Duboka i Brzećka reka na istočnoj strani, a Ciganska i Gobeljska reka na severnoj strani. I zajedno sa Samokovskom rekom, centralnom kopaoničkom vodenom arterijom, utiču na rasprostranjenje biljnog i životinjskog sveta i obeležavaju Kopaonik.

Kopaonik karakteriše raznovrsna geološka građa sa stenama različitog nastanka i starosti (serpentiniti, graniti, škriljci, mermeri, andeziti, krečnjaci).

Današnje oblike reljefa Kopaonika stvorili su, kroz dugi niz godina, procesi erozije i spiranja.

Klima Kopaonika obeležena je sa preko 200 sunčanih dana godišnje zbog čega i nosi naziv "planina sunca". Kopaonik se nalazi na prelazu primorske ka kontinentalnoj klimi. Južni položaj masiva, zaravnjenost i otvorenost terena sprečava dugotrajno zadržavanje oblačnosti nad planinom.Hladni i teži vazduh zadržava se u okolnim dolinama tako da zimske temperature nisu mnogo niske. Srednja godišnja temperatura Ravnog Kopaonika je 3,7 °C. Snegovi sa izvesnim odstupanjima padaju krajem novembra i traju do meseca maja , prosečno 180-230 dana godišnje.Padavine su u proseku veće od 1000 mm godišnje.

Rudna bogatstva podarila su ime Kopaoniku, gde se od najstarijih vremena kopala ruda. Vulkanska aktivnost i vreli mineralni rastopi su uzrokovali promene na stenama usled visokih temperatura i snažnih pritisaka. Tako je nastala "kopaonička rudna oblast" sa velikim brojem rudnika u kojima se mogu naći rude metala gvožđa, olova i cinka kao i retkih metala srebra i zlata i retkih minerala: volastonita, fluorita i azbesta.

Kopaonik nije izvorište velikih reka zbog relativno malih godišnjih padavina ali zato postoji gusta mreža malih površinskih tokova koji potiču od brojnih izvora sa cele površine ove planine, od kojih su neki sa hladnom vodom, neki su lekoviti sa povećanom radioaktivnošću i mineralizacijom vode.

Najpoznatiji izvori na Kopaoniku su: Marine vode, Krčmar voda, Pajino preslo, Javor česma, Kaznovske bačije.

 - Na toku Samokovske reke, najveće vodene arterije Kopaonika, formiraju se mali vodopadi i bukovi, dok se na Zaplaninskoj reci formira višestepeni vodopad Jelovarnik u dužini od 80 metara.

 - Kopaonik je poznat po interesantnim hidrološkim pojavama tresavama i pištevinama. Tresave nastaju kao posledica velikog isparenja mnogih potoka i bara i stare su preko 1000 godina. Najveća tresava na Kopaoniku je Jankova bara. Pištevine su prirodni zagati od busenaste trave u kojima se zadržava voda. Obično pištevine postaju tresave.

Na području Kopaonika nalazi se nekoliko urvinskih jezera. Najveće je Semeteško jezero, koje se nalazi na 900 mnv u ataru sela Semeteš ispod visa Orlovac. Semeteško jezero je kružnog oblika, prečnika 60m. Vodu dobija od podvodnih izvora, a manjim delom i od dva izvora iznad jezera. Podvodni izvori zaslužni su za to što je jezeru praktično nemoguće izmeriti dubinu, jer su oni toliko duboki i široki da praktično predstavljaju deo jezera.

Prosečna temperatura vode je 10°C, dok u julu i avgustu dostiže i 20°C. Na jezeru su se formirala tzv. "ploveća ostrva" na kojima ima rastinja. Prilikom duvanja vetra ostrva se kreću po jezeru, što predstavlja atrakciju poseticima jezera (vožnja po jezeru). Jezero je poribljeno sa šaranom, a "starosedeoci" su tritoni (Salamandra salamandra) - vrsta repatih vodozemaca iz porodice Salamandera sa slabo razvijenim nogama u našem narodu poznatiji kao daždevnjaci. Jugozapadno od Jošaničke banje nalaze se još dva urvinska jezera: Gornje (Dugačko) i Donje (Malo) jezero.

Od hidrotehničkih zahvata na Kopaoniku interesantan je Mijatovića jaz, koji je Dragoljub Mijatović iz sela Žutice prokopao 1929. godine, kao kanal za vodu (vadu) dužine 18 km. "Gejzir" hladne vode koji je nastao kao posledica hidrogeoloških istraživanja, stub je vode visine oko 5 metara.

Najpoznatije banje ovog područja su: Jošanička banja (t° 78°C), Lukovska banja (t°36°-56°C) i Kuršumlijska banja (t ° 38°-56°C) čije vode imaju izuzetno lekovita svojstva.

- Povoljni klimatski uslovi, raznovrsna geološka podloga, debeo snežni pokrivač uticali su na razvoj izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta tako da je Kopaonik postao pravi centar za istraživanja u nauci i praksi.


Prirodni spomenici

    Geomorfološki spomenici – kamene granitne figure: Lisičja stena, Pajin grob, Suvi vrh, Jankov breg, Babin grob, Visoki deo, Karaman – Vučak.
    Geomorfološki spomenici – tragovi pleistocenske glacijacije: Cirk Krčmar, Cirk Široki do, Cirk Velika Gobelja.
    Geološki spomenici : Velika stena, Velika Šiljača, Jelica, Žljeb, Gvozdac i Oštri krš.
    Hidrološki spomenici - izvori I vrela: Vrelo Duboko, Gejzir Gvozdac, izvor Marina voda, izvor Krčmar, vodopad Barska reka – vodopad Jelovarnik, Semeteško jezero.
    Hidrološki spomenici - strogo zaštićeni vodotoci slivova: Samokovska reka, Gobeljska reka, Barska reka, Brzeka reka, Duboka reka.


Fauna

Životinjski svet Kopaonika je dosta raznovrstan i od vremena od kada je Josif Pančić na Kopaoniku istraživao (pre 100 godina), se znatno promenio. U 19.veku na Kopaoniku je bilo medveda, risova, divokoza, tetreba, kuna, vidri...

Do današnjeg vremena na Kopaoniku ovih životinjskih vrsta više nema. Opstali su i tu žive: vuk, divlja svinja, srna, lisica, zec, lasica, tvor... Među prirodnim retkostima (pod zaštitom), preostali su: Suri orao (Aquila chrysaetos), Sivi soko (Falco peregrinus), Šumska sova (Strih aluco), Planinska ševa (Eremophila alpestris), Krstokljun (Loxia curvirostra), Sivi puh(Dryomys nitedula), Buljina (Bubo bubo), Divlja mačka (Felis silvestris), Živorodni gušter (Lacerta vivipara).

Najbrojnija preživela vrsta životinjskog sveta na Kopaoniku jesu ptice i to pretpostavlja se zato što nisu strogo vezane za vegetacione i klimatske zone. Naš poznati ornitolog Sergej Matvejev, svojim dugogodišnjim istraživanjima ptica Kopaonika, je ustanovio da se broj vrsta ptica povećao u zadnjih 100 godina. Danas na ovoj planini ima ukupno 148 različitih vrsta ptica!

Na hladnim i visokim delovima planine živi Sibirski skakavac. U bistrim planinskim vodama i brzacima živi Potočna pastrmka čija se brojnost znatno povećala poribljavanjem voda Kopaonika što je i bio jedan od prioritetnih zadataka NP Kopaonik. U toku su i istraživanja vezana za utvrđivanje brojnosti sisara na Kopaoniku koja NP Kopaonik radi zajedno sa stručnjacima Biološkog fakulteta u Beogradu. 


Turizam

Zbog povoljne klime, broja sunčanih dana u godini, geomorfološke raznovrsnosti Kopaonik je izuzetno pogodan za razvoj turizma. Kopaonik pruža posetiocima – ljubiteljima prirode, uživanje i lepe doživljaje...

U okviru Nacionalnog parka izgrađen je prelep turistički centar sa sistemom žičara i skijaških terena za alpsko i nordijsko skijanje.


Vodite računa o pravilima ponašanja u nacionalnom parku, koja su istaknuta na ulazu. Nije dozvoljeno samovoljno kampovanje i loženje varte na mestimagde to nije predviđeno. Takođe nije dozvoljeno branje gljiva, lekovitog bilja, hvatanje životinja, ribolov bez odobrenja uprave nacionalnog parka.
Zgrada Uprave Nacionalnog parka Kopaonik se nalaziu samom turističkom centru.

 

Kopaonik - Mapa Nacionalnog parka


 

DOPISNICA - METOĐE - NP KOPAONIK

Lepota prirode i predanja

Nacionalni park Kopaonik - Gejzer, MetođeMetođe je jedno od najlepših i najmističnijih mesta Nacionalnog parka Kopaonik. Ovaj prirodni rezervat pod prvim stepenom zaštite obuhvata desnu dolinsku stranu Brzećke reke. Odlikuje ga više različitih zajednica šume smrče, bukve i jele, tu je stanište sivog sokola (Falco Peregrinus) i drugih retkih planinskih ptica. Mesto na kojem se nalaze ostaci starih napuštenih rudnika, čak iz predrimskog perioda, zanimljive stene, brojni izvori, potoci i gejzir! Zbog blage planinske klime i geološki povoljne podloge očuvala se raznovrsna i bujna vegetacija.

Kada smo se za Metođe raspitivali u hotelu "Junior" u Brzeću, od ljubaznog vodiča smo čuli da tura do Velikog Metođa - kako ga ovde nazivaju da bi ga razlikovali od Malog Metođa koje se nalazi u neposrednoj blizini Brzeća sa leve strane puta za Kopaonik - predstavlja relativno težu i dužu turu za planinare. Rečeno nam je da je Metođe i narodno svetilište lokalnog stanovništva koje se od davnina tu okuplja i ide do crkvice koja se nalazi na mestu gde iz kamene litice teče voda kojoj se pripisuju blagotvorna i isceliteljska svojstva. Vernici se poklanjaju sv. velikomučeniku Metodiju, jer su po predanju 3. jula 1504, na dan slave, kada se nije radilo, Turci prisilili rudare da uđu u okna i kopaju rudu. Istog dana u velikom nevremenu grom je zapalio rudnik, mnogi rudari su izginuli, pa je rudnik zatvoren.

Rekli su nam da se do Metođa mnogo brže može doći od velike desne krivine na 14. kilometru puta Brzeće - Kopaonik. Odlučili smo da odmah krenemo. Poseta ovakvom mestu nije se mogla ostaviti za sutra! Nisu nam smetali ni poslepodnevni sati, ni upozorenje da na Metođe ne treba ići po magli. Pošto smo parkirali automobil, krenuli smo pešice obeleženom stazom levo od pravca našeg dotadašnjeg kretanja. To je stari makadamski put koji se spušta od prevoja Jaram i koji počinje zelenom rampom. Posle šetnje kroz lepu šumu u najrazličitijim bojama jeseni, naša staza se spušta levo niz stranu preko doline potoka. Tu, pored potoka koji prolazi ispod mostića na putu i mnoštva izvora, pomislite da ćete krećući se nizbrdo, pored porušenog drveća koje kao da je neka lavina oborila, ali niko ne sme da ga dira, izgubiti u šumi. Ali ubrzo smo naišli na tablu s oznakama rezervata, pored koje su sto i klupe.

Obilazeći okolinu nailazimo na potok koji je svoj put probio kroz tunele napuštenog rudnika i sliva se niz blagu padinu putem kojim su nekad rudari ulazili u okno. Levo je put za "svetilište" udaljeno oko 1,5 kilometara, a desno je staza do gejzira koji se nalazi u blizini. Do centralne tačke rezervata možete, uz manje napora, doći i ako na mestu silaska u dolinu, nastavite pomenutim starim makadamskim putem. U tom slučaju trebaće vam oko 40 minuta, s tim što po prelasku dva potoka na raskrsnici Gvozdac, treba skrenuti levo i ići putem niz potok. Od te livade gde se nalazi više klupa i nastrešnica za odmor posetilaca, nakon oko 200 m nalazi se strelica koja pokazuje prelaz preko mosta za gejzir hladne vode.

Mlaz hladne vode iz gejzira koji je skriven u šumi i izgleda kao da je u zemlji pod lišćem neka vodovodna cev pukla pod pritiskom, stabilan je i dostiže visinu od oko pet metara. Uz snimak za uspomenu, nastavljamo ubrzano put do "svetilišta" do koga se stiže za 20-ak minuta kroz tamnu šumu smrče i jele. Tu tamu razbijaju predivna srebrnosiva stabla bukve i poneki javor. Na nekim delovima gde je ovladala bukva stabla dosežu 40 metara visine. Listovi bukvi polako pred zimu menjaju boju i iz žute prelaze u jarkocrvenu da bi pred pad na tlo postali bakarni. Utisak koji smo imali pred drevnim svetilištem u steni sa izvorom vode, koje se nalazi na oko 1.540 metara nadmorske visine, izuzetan je i ličan. Vratili smo se istom stazom uzbrdo, a ukoliko bi se pešačilo iz turističkog naselja na Kopaoniku staza vodi od početnih stanica ski liftova Ledenice i Gvozdac, i obeležena je kao Kopaonička transferzala - istočni deo, koja polazi od planinarskog doma PSD "Kopaonik".

Ljudi iz NP Kopaonik, od kojih smo sutradan dobili vrlo dobar Vodič po Kopaoniku, ističu da je Metođe, uz izuzetnost prirode i najznačajnije sakralno mesto na planini. Odlazimo s Metođa, otkrivši sasvim novi i originalan rezervat koji spaja lepotu prirode i predanja planine koju su nikada zvali Srebrnom, a danas Sunčanom skijaškom mekom. U glavi i u ušima nam se, uz predivne slike i senzacije s Metođa, pojavljuju i reči iz Pančićeve poruke upućene omladini - da će tek dubokim upoznavanjem i proučavanjem prirode naše zemlje pokazati koliko vole i poštuju svoju otadžbinu. Savo Đurđić

       Izvor: danas.rs 24.10.2007.


Srodne strane
kopaonik10
Turistička destinacija Kopaonik 2019

Turistička destinacija Kopaonik je već nekoliko decenija lider u turističkom razvoju planinskih destinacija Srbije, najpoznatija planinska destinacija i najpopularnije skijalište u Srbiji. Postojeći...

SetWidth1200 800x486
Zašto izabrati skijanje na Kopaoniku?

Ljubitelji planina, a pogotovo zimskih sportova, sigurno već tokom leta razmišljaju o tome gde će skijati ove godine. I dok bi neko...

kop snova 06012020 3
Sve o Kopaoniku

Kopaonik nosi titulu najveće i najpopularnije planine u Srbiji. Zovu ga još i Srebrna planina. Nalazi se u centralnom delu Srbije i...

kop kkapija 800
Kopaonik - Naplata ulaska u Nacionalni park

Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik u skladu sa Zakonom o zašiti prirode započinje naplatu ulaska u Nacionalni park Kopaonik od oktobra meseca...

Kopaonik medju zvezdama naslov 600x400
Kopaonik među zvezdama - 1990

*Kopaonik medju zvezdama* Genex-ov reklamni film za Kopaonik Izdavači: Genex hoteli i Institut za film, FTV produkcija Reditelj: Ivo Laurenčić Tekst pesme: Marina Tucaković Kompozitori:...

staze1v
Žičare i ski staze Kopaonika

Ski centar Kopaonik ima dve vrste žičara: - Uspinjače - tipa tanjir i sidro - Sedežnice - tipa dvosed, četvorosed, šestosed Broj ski...

mapa
Ostale mape Koapaonika

Prikaz raznih verzija skijaskih i planinarskih mapa Kopaonika koje su se pojavljivale tokom godina... Prve dve mape prkazane u galeriji su iz...

PlanTC
Mape naselja Kopaonik

Mape naselja turističkog centra Kopaonik, od Brzeća, preko Turističkog centra Sunčani vrhovi do vikend naselja Treska.

SetWidth600 1941Kopaonik 1941slikaO319127 a
Razglednice sa Kopaonika

Pogled na istoriju turističkog centra Kopaonik kroz razglednice...

PassKop kolekcija 600x400
Ski-pass kolekcija Kopaonik

  Ovde je prikazana kolekcija ski pass karata sa Kopaonika od 1982. pa do 2003. godine, do uvođenja Ski-Data sistema kontrole i prodaje...

kop jan2017ikar2
Šta skijanje na Kopaoniku čini dobrim?

Ako ste se pitali šta to skijanje na Kopaoniku čini dobrim potražite odgovor u narednim redovima. Neću se baviti opštim stvarima i...

josanicka480x292
Razvojni projekti iz 2016 mogućeg širenja ski centra Kopaonik

Predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam (IAUS) predstavili su razvojne projekte ski centra Kopaonik i skijališta Stara planina na 3D mapama. Na...

kopaonikdom1935
Početci skijanja na Kopaoniku

     Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

brevinacspomenik250x188
Brevinac i Kopaonik

*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i...

1969Kopaonik Dom Olga Popovic Dedjer
Kopaonik - Skijanje 1959

Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

Postrojavanje2 300
Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku

Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

pancicj.jpg
Josif Pančić

Botaničar svetskog glasa, jedno od najvećih imena naše nauke i kulture, osnivač mnogih naučnih disciplina, Josif Pančić - naučnik koji je najbolje...

zivojinmisic2
Slavni ljudi o Kopaoniku

*Vojvoda Živojin Mišic (1855 - 1921)* "Rad na Kopaoniku ostao mi je u nezaboravnom secanju. Sa svojim prostranim rasplecinama, Kopaonik je najlepši...

tkop
Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova

*Kopaonik - Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova* Kopaonik je najlepši kada grane sunce i obasja blještavo bele staze. Sa oko 200...

kopaonikol 1024x768
Kopaonik – Prožimanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa

Kopaonik, odnosno "Kopalnik", kako mu staro ime glasi, bila je planina poznata po bogatstvu ruda: još su je u srednjem veku žitelji...

bksuvorudiste
Sudbina demontiranih žičara sa Kopaonika

Proteklih godina tokom modernizacije Ski centra Kopaonik, demontirano je nekoliko žičara. Neke su prebačene na drugu lokaciju i već su u funkciji....

zasnezavanje5250x188
Sistem za veštačko osnežavanje

Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije pokrila su...

skisuiputstvo
Uslovi za postupanje u slučaju nemogućnosti korišćenja ski karte

U slučaju nastupanja okolnosti usled kojih korisnik nije u mogućnosti da kupljenu ski kartu iskoristi u punom obimu, korisnik može Skijalištima Srbije...

putovanjekopv
Putovanje do Kopaonika

Generalno, turističkom centru Koponik se prilazi iz dva putna pravca:           1. - Zapadnog pravca preko Jošaničke Banje ili Rudnice           2. - Istočnog...

skimerenjevremena
Kopaonik 1981: Arbitar

    Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku.     Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

brzece3003
Brzeće

Na istočnom delu kopaoničkog masiva, na dve reke, Rasini i Graševki, u delu plodnog župskog vinogorja, miruje Brus, turističko mesto podjednako aktuelno...

josbanjan
Jošanička banja

U senci Kopaonika u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na samom ulazu u Nacionalni park na 550m nadmorske visine nalazi...

josanickabanja1230519tw630
Jošanička banja - pred leto 2019

U lepotama i lekovitivim vodama Jošaničke banje uživali su još stari Rimljani, a kasnije je nisu zaobilazili ni Turci. U to doba...

gMaglic
Italijani obnavljaju Maglič

Srednjovekovni grad Maglič nalazi se na oko tridesetak kilometara jugozapadno od Kraljeva. Zidan je krajem 13. i početkom 14. veka kao vojno...

kopLeto2011
Letnji sadržaji Ski centra Kopaonik

Kopaonik, drugim nazivom Srebrna planina, najpoznatija je srpska planina. Kao najveći planinski masiv u zemlji najpopularnija je zimska turistička destinacija. Kako ima više...

ss3
TOP događaji na skijalištima u Srbiji u sezoni 2012 / 2013

JP Skijališta Srbije najavljuju nekoliko TOP događaja za ovi ski sezonu. Za tu priliku pripremljene su i posebni popusti na cene ski...

rtanjr
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku

     Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

rtanj540x328
Planinski dom "Rtanj" - dešavanja 2002.

Na Kopaoniku provejava prvi sneg, sezona samo što nije počela a u Planinskom domu "Rtanj", po vestima koje odatle stižu, atmosfera je...

Genex Kop 2 250x167a
Genex hoteli - Kopaonik

Genexovi smeštajni i sportski objekti u Turističkom centru Kopanik, predstavljali su okosnicu uspešnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj planini sve...