Italijani obnavljaju Maglič
Srednjovekovni grad Maglič nalazi se na oko tridesetak kilometara jugozapadno od Kraljeva. Zidan je krajem 13. i početkom 14. veka kao vojno utvrđenje a nakon toga arhiepiskop Danilo II unutar grada dozidao je prekrasnu palatu i grad Maglič postaje pre svega feudalni zamak zapadnog tipa... Građevina se održala i do današnjih dana.
Ipak, vreme nije štedelo ovaj grad a tragovi propadanja bili su sve vidljiviji. Kažemo „bili” jer je svemu tome došao kraj a na Magliču su uveliko u toku radovi na rekonstrukciji. Sve, zahvaljujući odluci italijanske vlade i regije Trento da u okviru SEENET programa izdvoje sredstva za projekat „Formiranja Ekomuzeja” i na taj način gradu koji se nalazi na strmim liticama pokraj reke Ibar vrate u izvorno stanje, podare novi sjaj i novi život.
Projekat će biti realizovan u naredne tri godine i podrazumeva tri grupe aktivnosti: definisanje tačaka Ekomuzeja na teritoriji Kraljeva, Raške i Novog Pazara i načina upravljanja i promocijom teritorije; konzervatorsko restauratorski radovi na sanaciji objekta Maglič, kao i uređenje prilazne staze do objekta; aktivnosti na promociji Ekomuzeja i organizaciji manifestacija u istom.
Partneri u projektu vrednom 151.900 eura su „Comitato Servizi Cooperacione co”i „Balcani” sa 117.900 eura, kao i Grad Kraljevo i Udruženje za lokalni razvoj „Sodalis“ iz ovog grada u učešće u novcu od 25.000 i učešće „in kind” vrednosti 9.000 evra.
U lokalnoj turističkoj organizaciji saznali smo da radove na Magliču izvodi građevinsko preduzeće iz Kraljeva, porodična firma, odnosno ljudi koji su do sada slične radove izvodila u Italiji. Biće sanirana drvena konstrukcija u zamku, obnovljene instalacije i bolje obezbeđena pojedina opasna mesta. Osim toga, u planu je izgradnje prave pešačke staze do Magliča. Postojeća prilazna trasa i teško pristupačan teren, zadavali su mnogo muke izvođačima prilikom dopremanja skela i potrebnog materijala na lice mesta. Kad sve bude gotovo, turisti koji su do sada najčešće samo sa obala Ibra posmatrali i fotoaparatima beležili lepotu grada pod nebom, moći će laganom šetnjom do vrha, potpuno bezbedno da uživaju u razotkrivanju čari Magliča.
Zbog toga se, kako smo saznali od Milana Mladenovića, direktora Turističke organizacije Kraljeva, od sređivanja Magliča u turističkom smislu očekuje mnogo u narednim godinama.
„Srednjevekovni grad Maglič odnosno feudalni zamak kao veliki turistički potencijal i šansa grada Kraljeva nakon realizacije napred navedenog projekta biće u idućoj godini dostupan posetiocima i turistima na bezbedan i organizovan način. Radovi koji su u toku imaju pre svega za cilj bezbednost posetioca koji će dolaziti na Maglič. To znači da će biti izvršena sanacija bedema i zidova građevina unutar grada koji su skloni padu i obnova drvene konstrukcije na samim bedemima koji omogućavaju bezbedno kretanje posetilaca i turista na samom gradu.Ovo je samo početak ka punoj rekonstrukciji srednjevekovnog grada Magliča kako je izgledao krajem 13. i početkom 14. veka.”- kaže Mladenović.
Otkriva nam i da su pre desetak dana predstavnici partnera iz projekta sa italijanske strane (petočlana delegacija) posetili Kraljevo i srednjevekovni grad Maglič i da su izrazili zadovoljstvo načinom i kvalitetom radova koji su u toku na sanaciji srednjevekovnog grada.
Na kraju razgovora od Mladenovića saznajemo da po najnovijim arheološkim istraživanjima koje je obavljeno pre 25 godina a rezultati tog istraživanja još uvek nisu objavljeni na Magliču je postojalo nešto manje vojno utvrđenje još u vizantijsko vreme.
Objavljeno: Politika, 08.11.2011.
Tekst: Senka Lučić, Gordana Čanović
Foto: TO Kraljevo
Srodne strane

Turistička destinacija Kopaonik 2019
Turistička destinacija Kopaonik je već nekoliko decenija lider u turističkom razvoju planinskih destinacija Srbije, najpoznatija planinska destinacija i najpopularnije skijalište u Srbiji. Postojeći...

Zašto izabrati skijanje na Kopaoniku?
Ljubitelji planina, a pogotovo zimskih sportova, sigurno već tokom leta razmišljaju o tome gde će skijati ove godine. I dok bi neko...

Sve o Kopaoniku
Kopaonik nosi titulu najveće i najpopularnije planine u Srbiji. Zovu ga još i Srebrna planina. Nalazi se u centralnom delu Srbije i...

Kopaonik - Naplata ulaska u Nacionalni park
Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik u skladu sa Zakonom o zašiti prirode započinje naplatu ulaska u Nacionalni park Kopaonik od oktobra meseca...

Kopaonik među zvezdama - 1990
*Kopaonik medju zvezdama* Genex-ov reklamni film za Kopaonik Izdavači: Genex hoteli i Institut za film, FTV produkcija Reditelj: Ivo Laurenčić Tekst pesme: Marina Tucaković Kompozitori:...

Žičare i ski staze Kopaonika
Ski centar Kopaonik ima dve vrste žičara: - Uspinjače - tipa tanjir i sidro - Sedežnice - tipa dvosed, četvorosed, šestosed Broj ski...

Ostale mape Koapaonika
Prikaz raznih verzija skijaskih i planinarskih mapa Kopaonika koje su se pojavljivale tokom godina... Prve dve mape prkazane u galeriji su iz...

Mape naselja Kopaonik
Mape naselja turističkog centra Kopaonik, od Brzeća, preko Turističkog centra Sunčani vrhovi do vikend naselja Treska.

Razglednice sa Kopaonika
Pogled na istoriju turističkog centra Kopaonik kroz razglednice...

Ski-pass kolekcija Kopaonik
Ovde je prikazana kolekcija ski pass karata sa Kopaonika od 1982. pa do 2003. godine, do uvođenja Ski-Data sistema kontrole i prodaje...

Šta skijanje na Kopaoniku čini dobrim?
Ako ste se pitali šta to skijanje na Kopaoniku čini dobrim potražite odgovor u narednim redovima. Neću se baviti opštim stvarima i...

Razvojni projekti iz 2016 mogućeg širenja ski centra Kopaonik
Predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam (IAUS) predstavili su razvojne projekte ski centra Kopaonik i skijališta Stara planina na 3D mapama. Na...
Početci skijanja na Kopaoniku
Pod uticajem razvoja skijanja u Alpima tridesetih godina ovoga veka osnovano je u Beogradu Srpsko planinarsko društvo. Njegovu zainteresovanost za Kopaonik...

Brevinac i Kopaonik
*Dr. Milorad Milošević - Brevinac (1907-1983)* Priznati srpski istraživač, prirodnjak i etnolog koji je istraživao Kopaonika ali i ostale planine Srbije i...

Kopaonik - Skijanje 1959
Na Kopaoniku, 1959. godine u februaru. Ferijalci, spavamo u dve barake, ženskoj i muškoj, bez struje, bez grejanja, sa ponekom svećom zbog...

Početak organizovane škole skijanja na Kopaoniku
Da bi neko naučio da skija pravilno potrebno je da prođe određenu obuku - školu skijanja. Razvojem tehnike i tehnologije skijanja došlo...

Josif Pančić
Botaničar svetskog glasa, jedno od najvećih imena naše nauke i kulture, osnivač mnogih naučnih disciplina, Josif Pančić - naučnik koji je najbolje...

Slavni ljudi o Kopaoniku
*Vojvoda Živojin Mišic (1855 - 1921)* "Rad na Kopaoniku ostao mi je u nezaboravnom secanju. Sa svojim prostranim rasplecinama, Kopaonik je najlepši...

Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova
*Kopaonik - Snežni raj za ljubitelje zimskih sportova* Kopaonik je najlepši kada grane sunce i obasja blještavo bele staze. Sa oko 200...

Kopaonik – Prožimanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa
Kopaonik, odnosno "Kopalnik", kako mu staro ime glasi, bila je planina poznata po bogatstvu ruda: još su je u srednjem veku žitelji...

Nacionalni park Kopaonik
Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park....

Sudbina demontiranih žičara sa Kopaonika
Proteklih godina tokom modernizacije Ski centra Kopaonik, demontirano je nekoliko žičara. Neke su prebačene na drugu lokaciju i već su u funkciji....

Sistem za veštačko osnežavanje
Kako skijaši i svi ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije pokrila su...

Uslovi za postupanje u slučaju nemogućnosti korišćenja ski karte
U slučaju nastupanja okolnosti usled kojih korisnik nije u mogućnosti da kupljenu ski kartu iskoristi u punom obimu, korisnik može Skijalištima Srbije...

Putovanje do Kopaonika
Generalno, turističkom centru Koponik se prilazi iz dva putna pravca: 1. - Zapadnog pravca preko Jošaničke Banje ili Rudnice 2. - Istočnog...

Kopaonik 1981: Arbitar
Sećanje *Voje Antonića* na prvo elektronko merenje vremena ski trke na Kopaoniku. Smučarski savez Srbije mu se obratio 1981. da konstruiše...

Brzeće
Na istočnom delu kopaoničkog masiva, na dve reke, Rasini i Graševki, u delu plodnog župskog vinogorja, miruje Brus, turističko mesto podjednako aktuelno...

Jošanička banja
U senci Kopaonika u dolini reke Jošanice i njene pritoke Samokovke, na samom ulazu u Nacionalni park na 550m nadmorske visine nalazi...

Jošanička banja - pred leto 2019
U lepotama i lekovitivim vodama Jošaničke banje uživali su još stari Rimljani, a kasnije je nisu zaobilazili ni Turci. U to doba...

Letnji sadržaji Ski centra Kopaonik
Kopaonik, drugim nazivom Srebrna planina, najpoznatija je srpska planina. Kao najveći planinski masiv u zemlji najpopularnija je zimska turistička destinacija. Kako ima više...

TOP događaji na skijalištima u Srbiji u sezoni 2012 / 2013
JP Skijališta Srbije najavljuju nekoliko TOP događaja za ovi ski sezonu. Za tu priliku pripremljene su i posebni popusti na cene ski...
Istorijat doma Rtanj na Kopaoniku
Planinarski dom Rtanj se nalazi na Kopaoniku, ispod vrha Mali Karaman na nadmorskoj visini od 1786m. Pored studenata, otvoren je za...

Planinski dom "Rtanj" - dešavanja 2002.
Na Kopaoniku provejava prvi sneg, sezona samo što nije počela a u Planinskom domu "Rtanj", po vestima koje odatle stižu, atmosfera je...

Genex hoteli - Kopaonik
Genexovi smeštajni i sportski objekti u Turističkom centru Kopanik, predstavljali su okosnicu uspešnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj planini sve...
- Jahorina - Predprodaja ski karata za sezonu 2023/2024 uz popuste
- Jahorina - Digital Snow konferencija od 6. do 9. oktobra 2023.
- Igrišta, Vlasenica, BIH - Stopirani dalji radovi na izgradnji ski centra
- Jahorina - Otpočela letnja sezona na olimpijskoj planini
- Tornik, Kopaonik - Počela letnja sezona u planinskim centrima Srbije