Jugosloveni na zimskim Olimpijadama

Naši sportisti učestvovali su na 18 zimskih olimpijskih igara propustivši samo tri „bele olimpijade”. Igre u Lejk Plesidu 1932. propuštene su zbog visokih troškova, predugog putovanja, kao i činjenice da kvalitet sportista nije obećavao zapaženije plasmane. I sledeće Igre u SAD, u Skvo Veliju 1960. propuštene su iz istih razloga, a jugoslovenski sportisti zbog sankcija nisu učestvovali na Igrama u Albervilu 1994. godine.
Od prvih Igara u Šamoniju 1924. zaključno sa Igrama u Solt Lejk Sitijem 2002. na zimskim Olimpijskim igrama učestvovali su sportisti JOK, kao predstavnici Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, SFRJ i SRJ. U Torinu 2006. naši sportisti učestvovali su pod zastavom SCG, a na Igrama u Vankuveru 2010. prvi put na zimskim igrama takmičili su se sportisti Srbije.
Ukupno na zimskim olimpijskim igrama učestvovalo je 254 sportista JOK, OKSCG i OKS. Oni su se takmičili u osam sportova i imali ukupno 334 učešća.
Naši sportisti učestvuju na „belim olimpijadama“ od prvih Igara u Šamoniju 1924. godine, a kontinuitet učešća prekidan je samo tri puta – 1932. u Lejk Plesidu i 1960. godine u Skvo Veliju zbog visokih troškova putovanja i učešća s jedne, a malih izgleda za dobre plasmane s druge strane, kao i 1994. godine u Lilehameru zbog sankcija.
Na I igrama u Šamoniju 1924. sportisti Kraljevine SHS, slično predstavnicima Jugoslavije 1992, 1998. i 2002. vodili su se olimpijskom maksimom „važno je učestvovati“, a najveće uspehe „plavi“ su postigli osamdesetih godina prošlog veka na dva poslednja učešća sportista nekadašnje SFRJ.
U Šamoniju imali smo četvoricu reprezentativaca u smučarskom trčanju. Najbolji plasman ostvario je Švigelj zauzevši 32. mesto u trci na 18 km, ali 36 minuta iza pobednika.
U Garmiš Partenkirhenu 1936. sjajan rezultat zabeležio je Franc Smolej u trci na 50 km osvojivši 10. mesto i to je bio najbolji individualni plasman sve do 1968. godine kada ga je nadmašio skakač Ludvig Zajc – za jedno mesto.
Gro jugoslovenskih olimpijskih timova do 1992. godine činili su slovenački sportisti (često bili su to samo oni), budući da su u Sloveniji četrdesetih godina prošlog veka izgradnjom skakaonice na Planici, snažan zamah dobili smučarski skokovi, zatim i smučarsko trčanje, a šezdesetih godina hokej i tek na kraju alpsko smučanje
U Kortini D’Ampeco 1956. u ekipi Jugoslavije prvi put su i sportistkinje i u nordijskom trčanju Amalija Belaj, Biserka Vodenlič i Nada Birko (štafeta 3 x 5 km) nadmašile su Smolejev plasman osvojivši deveto mesto, ali to je bio ekipni plasman.
Posle osmogodišnje pauze, zbog propuštanja Igara u Skvo Veliju 1960. Jugoslavija se vratila na Igre 1964. u Inzbruku (opet bez značajnijih dometa), a uz nordijce i alpince u ekipi su i debitanti – hokejaši. Tri pobede, tri poraza i jedan „remi“ bio je njihov učinak.
Prvi značajniji plasman u alpskom smučanju, ostvarila je Majda Ankele 1968. godine u Grenoblu osvojivši 12. mesto u slalomu, a najbolji individualni plasman u skokovima i, uopšte na svim Igrama dotad ostvario je Ludvig Zajc devetim mestom na velikoj skakaonici. Isti plasman ostvarili su i hokejaši osvajanjem prvog mesta u „B“ grupi i devetog ukupno.
Skakači su u Grenoblu preuzeli primat u hijerarhiji zimskih sportova u Jugoslaviji i na narednim Igrama u Saporou 1972. Danilo Pudgar je na maloj skakaonici doskočio do osmog mesta. Bio je to dotad najbolji plasman i u ekipnom i pojedinačnom plasmanu.
Bum alpskog smučanja počeo je krajem sedamdesetih godina dolaskom Toneta Vogrineca na čelo tima, osnivanjem „YU ski pula“ i prvim uspesima njegovih zvezda Križaja, Strela, Franka i Kuralta u takmičenjima za Svetski kup. Prva „bela medalja“ čekala se već u Lejk Plesidu 1980. međutim izmakla je za nekoliko delića sekunde - Bojan Križaj je zauzeo četvrto mesto.
U Lejk Plesidu Jugoslavija je prvi put učestvovala u bijatlonu (Marijan Burger, 35. na 20 km i 38. na 10 km) i umetničkom klizanju (Sanda Dubravčić zauzela je 11 mesto), a prvi put od 1964. naših hokejaša nema na Igrama, jer više nema ni „B“ grupe.Izuzetak je bilo Sarajevo 1984. kada smo pravo učešća dobili kao domaćini, a mnogo značajniji izuzetak bila je prva zimska olimpijska medalja koju je Jugoslaviji doneo Jure Franko, osvojivši „srebro“ u veleslalomu 14. februara 1984. godine.
U Sarajevu, kao domaćin, Jugoslavija je debitovala u umetničkom klizanju u muškoj konkurenciji (Miljan Begović, 21. mesto), brzom klizanju (četvoro takmičara zakovanih na začelju), bobu (Boris Rađenović pilot našeg četvoroseda u Solt Lejk Sitiju 2002) tada je dovezao naš prvi dvosed do 24. mesta), sankanju (Dajana Karajica, 17. mesto od 24 takmičarke)...
U Kalgariju na poslednjem zajedničkom učešću sportista iz svih republika SFRJ ostvaren je najveći uspeh dotad.
Mateja Svet osvojila je „srebro“ u slalomu, Matjaž Debelak osvojio je prvu skakačku medalju – „bronzu“ na 90-metarskoj skakaonici, a treći trofej i to srebrni osvojen je u skokovima u ekipnoj konkurenciji.
U Albervilu 1992. Jugoslaviju su predstavljali takmičari iz Srbije, Crne Gore, BIH i Makedonije, dok su samostalne olimpijske delegacije imali Slovenija i Hrvatska. Najuspešniji od „plavih“ bio je bob dvosed (Vujadinović, Pandurević) koji je u konkurenciji 46 posada bo 29. Nažalost, sledeće Igre održane su samo posle dve godine, a jugoslovenski sportisti (tada već sportisti SRJ, bez BIH i Makedonije) zbog sankcija nisu imali šansu da osvoje FIS bodove neophodne za plasman na Igre.
U Naganu 1998. Jugoslavija je učestvovala zahvaljujući „pozivnicama“ MOK, a učešće u Solt Lejk Sitiju 2002. naši smučari i bob četvorosed izborili su na takmičenjima.
To važi i za naše učesnike XX zimskih olimpijskih igara u Torinu 2006, kao predstavnike SCG - Srbije i Crne Gore
Na XXI ZOI u Vankuveru 2010. prvi put učestvuje Srbija sa 10 sportista u 4 sporta - alpskom skijanju, nordijskom skijanju, bijatlonu i bobu, a najbolji plasman – 18. mesto zabeležio je bob četvorosed.
Izvor: www.oks.org.rs
Srodne strane

Pregled Zimskih Olimpijskih igara
Zimske olimpijske igre su višednevno sportsko takmičenje u zimskim sportovima na snegu i ledu, pandan Letnjim olimpijskim igrama. Prve Zimske olimpijske igre...

Prvih pola veka Zimskih Olimpijskih igara
Neželjeno dete svetskog olimpizma stiglo je do dvadesetog rođendana. Osnivač olimpijskog pokreta baron Pjer de Kuberten bio je ogorčeni protivnik Zimskih igara...

Zanimljivosti Zimskih Olimpijskih igara
Prve zimske olimpijske igre su održane u Šamoniju 1924 godine kao “Medunarodna zimska sporstka nedelja” , a naziv Zimske olimpijske igre su...

100 godina Olimpizma u Srbiji: 1910 - 2010
Olimpijski komitet Srbije (OKS) u 2010. godini proslavio je veliki jubilej, 100 godina postojanja Olimpijskog pokreta u Srbiji. Ovaj jubilej obeležen je...

Od državnih do olimpijskih simbola
Naš olimpijski komitet je tokom minulih 100 godina „menjao” zemlje i nazive, a još znak koji su na grudima nosili olimpijci Olimpijski komitet...

Vučko - nezaboravna maskota ZOI Sarajevo'84
Kada se pomenu Olimpijske igare svi uzdahnu i sa setom pričaju o zlatnim danima Sarajeva i cele Jugoslavije. Mnoge stvari nikada neće...

Sećanje slovenačkih skijaških asova na ZOI Sarajevo, 38 godina posle
Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine posebno su uticale na popularnost zimskih sportova u Jugoslaviji. „Ljudi u bivšoj Jugi se i dalje...

36 godina od ZOI Sarajevo '84 – 07.02.2020
Kada se Sarajevo prijavilo za kandidaturu 14. Zimskih olimpijskih igara, grad nije mogao ponuditi ništa osim snega na okolnim planinama i bosanskih...

33 godine od ZOI Sarajevo '84
Pre 33 godine, 8. februara 1984. Sarajevo i cela Jugoslavija bili su u znaku Zimskih olimpijskih igara. Podsetite se toga! Bila su...

30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja
Prije tačno trideset godina, na Olimpijskom stadionu Koševo, hrvatska klizačica Sandra Dubravčić upalila je olimpijski plamen, čime je zvanično i počela Olimpijada...

25 godina od ZOI u Sarajevu
Period od 8.2.1984. do 19.2.1984. godine je sigurno najljepši period u istoriji Sarajeva, a XIV Zimske Olimpijske Igre sigurno najbolje organizirane Igre...

25 godina od ZOI '84 - Vratiti Olimpijski duh
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010 Na olimpijski duh i ovaj veliki sportski događaj u Sarajevu je ostalo tek...

25 godina od ZOI '84 - U potrazi za izgubljenim Gradom
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010 Od kasnih sedamdesetih, pa sve do onog 8. februara 1984, kada je tadašnji...

25 godina od ZOI '84 - Olimpijada u sred istorije, palata i minareta
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA Ovih dana obilježava se 25 godina od održavanja 14. Zimskih olimpijskih igara u...

20 godina od ZOI Sarajevo '84
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2004 Pre 20. godina, 8. februara 1984, pogledi gotovo celog sveta bili su uprti...

Branko Mikulić - Nesuđeni socijalistički car
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA Šetam po olimpijskim stazama prekrivenim jesenjim lišćem i u mislima rekonstruiram priču o...

Više volim Jureka, od bureka
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA „Više volim Jureka, od bureka!” Transparent sa ovim natpisom, sasvim neočekivano pojavio se...

Olimpijska baklja ZOI Sarajevo 1984
Postoji decenijski običaj da iz Grčke pođe olimpijska baklja, da putuje svetom, zatim se donese u zemlju-domaćina Olimpijskih igara, a potom se...

Sarajevo '84 - Alpsko skijanje, bilten
XIV Zimske Olimpijske igre - SAarajevo 1984 Bilten - ALPSKO SKIJANJE U njemu su navedana imena svih aktera u organizaciji: - Rukovodstvo...

ZOI Sarajevo '84 - Kako smo dobili Igre…
Decenije su prohujale od februarskih dana 1984., zlatnih dana sarajevskih, koji su olimpijskim sjajem ispisali svijetle stranice istorije glavnog grada Bosne i Hercegovine....

ZOI ’84 iz fondova Historijskog arhiva Sarajevo
Povodom obeležavanja 33. godišnjice početka Zimskih olipijskih igara ZOI ’84 u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo prezentovao je kroz dane otvorenih vrata najznačajnije dokumente...

Od nestašnih dečaka do šampiona
Istorija zimskih Olimpijskih igara protkana je ne samo vrhunskim ostvarenjima, već i zanimljivim pričama koje okružuju "bele staze" od prvih Igara do...

Kako je "Nedelja zimskih sportova" prerasla u ZOI
Dvadeset petog januara 1924. godine organizovane su prve Zimske olimpijske igre u francuskom Šamoniju. Tek što je Evropa lečila rane od...

Beograd 1992 - Granica snova, kandidatura za OI
Kako je sredinom osamdesetih Beograd postao najozbiljniji kandidat za organizaciju najvećeg sportskog događaja i kako je bez nje ostao. Stariji ljubitelji sporta sećaju...

11. ZOI - Sapporo, Japan, 1972.
Jedenaeste ZOI, koje su se u japanskom Sapporu održale od 03. - 13. februara 1972. godine. Četrdeset i dve godine od prvih...

Abeceda ZOI Sarajevo '84
Četrnaeste zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. godine u Sarajevu. To su bile prve zimske olimpijske igre...
- Voz "Glacier Express" - Od Cermata do Sent Morica, 8 sati vožnje kroz Alpe
- Snow Team Vršac, na najelitnijem evropskom skijalištu Tri doline - Meribel 2024
- Snow Team Vršac po peti put u ski centru Bansko
- Snow Team Vršac u Banskom - Ljubav koja traje
- Snow Team Vršac na krovu Evrope - Matterhorn Ski Paradise