30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja

Istorija Istorija Zimskih Olimpijskih Igra 30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja

30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja

Prije tačno trideset godina, na Olimpijskom stadionu Koševo, hrvatska klizačica Sandra Dubravčić upalila je olimpijski plamen, čime je zvanično i počela Olimpijada u Sarajevu.

Danas, trideset godina posle, od tih Zimskih olimpijskih igara nije ostalo mnogo. Tek stari, većinom ruševni olimpijski objekti, simboli koji podsećaju na Olimpijadu i sjećanja onih koji su bili prisutni kada je Sarajevo bilo centar sveta.

razgovoru za Agenciju Anadolija, generalni sekretar Organizacionog odbora 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu Ahmed Karabegović, prisjetio se kako je tekla sama organizacija igara, te šta su one značile za Sarajevo tada. Grad je dobio novu i modernu infrastrukturu, saobraćajnice, aerodrom, automatsku telefonsku centralu i brojne druge objekte, koji su omogućili da Sarajevo po završetku igara bude moderniji i opremljeniji grad.

"Sarajevska olimpijada bila je karakteristična po mnogim dimenzijama. Po broju učesnika, predstavnika sredstava informisanja, ehu u javnosti, Olimpijada u Sarajevu je do tada bila najuspješnija. Imali smo 12 zemalja više nego što je prije nas imala Olimpijada. To su bile prve Olimpijske igre na kojima nije bilo bojkota istočnog ili zapadnog bloka, gdje su došli sportisti i iz SAD-a i iz SSSR-a. ZOI u Sarajevu prve su koje su organizovane sa uspješnim finansijskim efektima, jer smo pokrili sve troškove od izgradnje svih objekata do troškova neposredne organizacije. Imali smo i suficit od 12 miliona dolara", prisjetio se Karabegović.

Olimpijada je prezentovala Sarajevo svijetu u nekom drugom svjetlu, kao grad mladosti, mira, prijateljstva, ljubavi i svega što olimpizam nosi u sebi. Sarajevo je tih dana bilo glamurozno mjesto okupljanja sportista, turista, novinara iz cijelog svijeta. Pred sami početak igara, vrijeme je bilo slično kao i danas, bez snijega i hladno. Cijeli grad je bio užurban, čekajući da igre konačno počnu.

Ahmed Karabegović: Olimpijada u Sarajevu je do tada bila najuspešnija

"Zimske olimpijske igre bez snijega i ugođaja vjerovatno ne bi imale atmosferu kakva je bila i kao što je poznato, 7. na 8. februar pao je veliki snijeg, koji je Sarajevu dao pravo zimsko ruho. Stadion Koševo, koji je tu noć dobio sniježni pokrivač, ujutro su đaci Prve i Druge gimnazije očistili ručno, tako da je stadion mogao da primi sve goste i da svi ljudi mogu sjesti na svoja sjedišta. Mislim da je to bio jedan svečani trenutak, u kojem smo svi sa ushićenjem čekali da konačno taj događaj krene, da pokažemo svijetu šta mi možemo uraditi", rekao je Karabegović.

Uzbuđenje zbog organizacije Zimskih olimpijskih igara, počelo je već u Atini, davne 1978., kada je na 80. sastaku Međunarodnog olimpijskog komiteta saopšteno da će domaćin 14. ZOI biti Sarajevo. Bosanskohercegovački novinar, Nikola Bilić, koji je tada bio u Atini, od uzbuđenja je jedva došao do telefonske centrale.

"Mi smo to domaćinstvo dobili u veoma jakoj konkurenciji švedskog Geteborga i japanskog Saporoa. Zaista mi to nijesmo očekivali. Ja sam u tim trenucima otrčao do poštarica koje su nam davale linije, jer nije bilo automatskog biranja. U roku od desetak sekundi dobio sam Radio Sarajevo. Tada je prvi put u istoriji Radio Sarajevo prekinulo program da ja saopštim najradosniju vijest. A ja sam imao toliko snage od uzbuđenja i rekao sam samo jednu rečenicu. A nakon toga, nastalo je veliko slavlje u Sarajevu, BiH i Jugoslaviji", prisjetio se Bilić.

Nikola Bilić: Građani Sarajeva su tada bili junaci

Na sarajevskoj Olimpijadi bilo je preko 7.000 predstavnika medija, od čega 3.500 samo novinara. Bilić je prisustvovao i svečanom otvaranju Olimpijade na Koševu, kaže, na sreću.

"Bilo je teško da se dobije mjesto. Ja sam na 'lutriji' dobio kartu, jer je bilo samo 500 novinarskih mjesta, a nas preko 3.500. Kada je Sandra Dubravčić zapalila olimpijski plamen, kada je krenuo prema nebu, u tim trenucima počele su prve pahuljice. Te noći, Sarajevo je zasuto snijegom i palo je preko 70 cm snijega", kazao je Bilić.

Po mnogim stvarima, igre u Sarajevu bile su jedine. Bilić vjeruje da svi veliki sportski događaji imaju svoje junake.

"Mislim da su građani Sarajeva bili junaci, da su bili u to vrijeme veoma gostoljubivi, susretljivi, nasmijani, veseli. Kada je pao taj veliki snijeg, svi muškarci sposobni izašli su na ulice i čistili snijeg. Svi smo se odazvali apelu da ne koristimo privatne automobile, osim u hitnim slučajevima, kako bi vozni park od preko 120 autobusa nesmetano vozili na sve destinacije sportiste. Sve je funkcionisalo besprekorno", rekao je Bilić.

- Od Olimpijade Sarajevu je ostao imidž Olimpijskog grada

Danas od Olimpijade, za stariju generaciju, ostala su sjećanja. Tako nešto, tvrdi Bilić, do tada nikada nije imalo, veliku sportsku manifestaciju, preko 40 zemalja, više od hiljadu sportista, i preko 7.000 novinara.

"Olimpijada je nešto uzvišeno. Danas imamo sjećanja. Olimpijski duh, donekle, među srednjom i starijom generacijom živi. Onima koji su bili mališani i djeca i koji su zapamtili da se u Sarajevu održalo nešto lijepo. Teško da bi se uskoro moglo nešto slično ponoviti, jer danas su Olimpijske igre veliki profit i posao, i teško ih je dobiti", mišljenja je Bilić.

Privreda se početkom osamdesetih godina razvijala, Sarajevo je dobilo novu infrastrukturu, bilo je centar Jugoslavije i centar svijeta. Danas je od svega toga, kaže Karabegović, ostao pozitivan imidž Sarajeva prezentovan kroz Olimpijske igre.

"Ostao nam je imidž Olimpijskog grada, koji ja se nadam, i danas je prisutan u Sarajevu. Mislim da je veliki uspjeh sarajevske Olimpijade bio taj što su svi građani zdušno podržali taj projekat. Uvjeren sam da taj osjećaj ljepote koje su sarajevske igre donijele ovom gradu živi i danas ovdje. Ostala nam je pozitivna tradicija onoga što smo imali poslije Olimpijade. brojna svjetska i evropska takmičenja. Ostala nam je potreba da uložimo više napora da se vratimo tamo gdje smo bili 1984.", poručio je Karabegović.