Geometrija KARVING skija

Oprema Oprema za Alpsko skijanje Skije Geometrija skija

Geometrija skija

Već duže vreme proizvođači skija za alpsko skijanje proizvode isključivo carving skije, tako da se danas podrazumeva da se pojam "skije" odnosi na "carving skije". Obično se geometrija skija (eng. Sidecut) izražava sa tri broja koji označavaju širinu skije na vrhu, u sredini i na repu, te podatkom o radijusu skije (npr. 120-75-102 R15). Danas postoji ogroman broj skija u velikom rasponu varijacija u geometriji i konstrukciji, tako da se razlikuju po sledećim osnovnim karakteristikama:

Dužina
Dužina skija je razmak između najudaljenijih tačaka na vrhu i repu skije izražen u centimetrima (jedino Völkl koristi milimetre). Neki proizvođači uzimaju dužinu sa „ispravljenim“ vrhom i repom, tj. dužinu koja bi bila da vrh i rep nisu zakrivljeni. Na taj način prikazuju dužinu par centimetara veću od stvarne dužine.
Dužina ima ogroman uticaj na ponašanje skije na snegu, a generalno vredi pravilo: duža skija = veća stabilnost pri većoj brzini. Isti model skija u različitim dužinama će se različito ponašati na stazi.
Od pojave carving skija pre dvadesetak godina bio je prisutan trend ekstremnog skraćivanja dužine skija te je bilo teško pronaći skije duže od 170cm, ali poslednjih godina su skijaši shvatili da se i skijama od 170 cm upravlja bez napora, a mnogo su stabilnije pri brzini od skija dužine 155 cm. Laganom trendu povećanja dužine je doprinelo delimično napuštanje pogrešnog shvatanja da je vijuganje u kratkim zavojima (početnici to nazivaju slalom) jedini ispravan način skijanja carving skijama. Za izbor dužine skija većina manje iskusnih skijaša (kao i svi trgovci neskijaši) i dalje kao referencu uzima isključivo visinu skijaša, a mali je broj onih koji su probali skije različitih dužina i otkrili koja dužina njima najbolje odgovara.

Radijus
Kod skije položene na ravnu podlogu bočni rubovi su u obliku luka, tj. dela kružnice. U praksi to nije dio jedne kružnice, već kombinacija više različitih radijusa i parabole, pa se uzima u razmatranje radijus kružnice kroz tri tačke: početna tačka radijusa na vrhu skije, sredina skije i krajnja tačka radijusa na repu. Zamišljeni radijus koji prolazi kroz te tri tačke je radijus skije.
Bitno je naglasiti da taj radijus ne mora da bude po čitavoj bočnoj strani skije. Kod nekih skija dobar dio vrhova i repova nije sa bočnim radijusom, kao kod modela na fotografiji ispod gde je radius zastupljen na delu skije obojeno u crno. Na ovaj način je moguće postići relativno mali radijus i na vrlo dugačkim i širokim skijama.

Širina struka
Izražava se u milimetrima i označava širinu skije u najužem srednjem delu skije. Mnogi današnji modeli u svom nazivu sadrže taj broj, tako da ne treba pitati koliko je široka skija koja se zove npr. „Watea 96“.
Kako svako pravilo ima izuzetke, tako postoje skije sa „obrnutom geometrijom“ (eng. Reverse Sidecut) kod kojih je srednji dio širi od vrhova i repova. Isključiva namjena takvih skija je duuuboki sneg:

Uzdužna zakrivljenost (Camber/Rocker/Early Rise)
Zakrivljenost skije u vertikalnoj uzdužnoj ravni može da bude u jednom delu sa uzdignutom sredinom (Camber) , a u drugom delu sa uzdignutim krajevima (Rocker ili Early Rise). Nekada su sve skije bile sa većim ili manjim Camberom, pa su počele da se proizvode skije za duboki sneg sa obrnutom zakrivljenošću koju su nazvali Rocker, a ako je taj Rocker neznatan nazivaju ga Early Rise. Ono šta je u modi se zbog marketinga primjenjuje i tamo gde nema potrebe, tako da se danas Rocker može naći i na nekim race skijama.

Kontaktna dužina
Na tvrdoj i zaleđenoj podlozi je bitna kontaktna dužina, tj. dužina skije koja je u kontaktu sa podlogom kad je skija opterećena. Kod skija sa Rockerom će jedan dio skije da „lebdi“ u vazduhu pa će i kontaktna dužina biti kraća. Isti slučaj je i sa Twin-Tip skijama (skije sa uzdignutim repom). Proizvode se i neki modeli skija za duboki sneg kod kojih je kontaktna dužina kraća od 2/3 ukupne dužine.

Tvrdoća

Tvrdoća nije vezana za geometriju, ali je bitna za ponašanje skije na stazi. Sama reč tvrdoća je zaživela u ovom kontekstu iako je ona nešto sasvim drugo: to je površinska otpornost materijala na prodor stranog tela. Kod skija se može pričati o dve" tvrdoće": otpornost na savijanje (na slici ispod desno) i torziona otpornost (na slici levo). Poneko za tvrdoću na savijanje koristi izraz elastičnost, a generalno pravilo je da je tvrđa skija potrebna za tvrđu stazu. Torziona tvrdoća je otpornost skije na uvijanje i od te karakteristike zavisi da li će vrhovi i repovi da „drže“ stazu u zavoju ili će se skija uvijati pa će vrhovi i repovi biti pod manjim uglom prema stazi od srednjeg dela skije, te samim tim slabije „držati“ stazu. Sve početničke skije imaju malu torzionu tvrdoću. Ni jedna od dvije opisane tvrdoće se ne izražava brojevima, tako da ne postoji „tvrdoća skije 9“ kako se ponekad može čuti u trgovini.