Istorija Zagrebačkog Skijanja

Istorija Istorija skijanja u Hrvatskoj Istorija Zagrebačkog Skijanja

Istorija Zagrebačkog Skijanja

Davne 1894.godine I.hrvatsko sklizačko društvo na svojoj sjednici 12.studenog donosi o odluku o osnivanju skijaške sekcije koja će okupljati i promovirati sve koje vole “sklizanje na snijegu”.

Od tada pa do danas osnivaju se skijaške sekcije, klubovi i savezi. Radom volontera, a poslije i profesionalaca te zaljubljenika u skijanje, uređuju se skijališta, skakaonice.

Već dvadesetih godina prošlog stoljeća održavaju se natjecanja u tzv. tehničkim disciplinama.
Naravno da oprema i staze nisu dopuštale da spust i slalom izgledaju tako atraktivno kao danas, ali je ljepota prirode u snijegu i aktivnosti na snijegu opčinile mnoge tadašnje planinare koji su ljeti planinarili, a zimi u skijaškim sekcijama svojih planinarskih društava odlazili turnim skijanjem do padina gdje su se natjecali u spustu ili slalomu.
Jačanjem sekcija stvarani su skijaški klubovi koji na kraju i stvaraju Zagrebački skijaški savez (podsavez).
Ponosni smo da se u toj povjesti Zagreb može pohvaliti uspješnim natjecateljima od natjecanja i uspjeha F. Bučara u Pragu siječnja 1895. sve do današnjih svjetskih uspjeha Janice i Ivice Kostelić.

HAŠK – 1909. utemeljuje skijašku sekciju i njihovi članovi kreću na smion skijaški pothvat – penju se na Sljeme, skijaju na Činovničkoj livadi, prespavaju u Lugarnici i drugi dan se skijajući vraćaju preko Kraljičinog zdenca u Zagreb. Taj izlet i ljudi koji su ga izveli uvelike propagiraju skijanje kao šport. Pojavom tih mladih skijaša dolazi i nova modernija oprema, a s njima i dva štapa.

1911. utemeljuje se Hrvatski športski savez a aktivnošću referenta skijaške sekcije.

1912. donijeti su i pravilnici i među njima pravilo koje je predviđalo natjecanje sa zaprekama. Pod tom disciplinom se podrazumijeva slalom.
Sekcije u Hrvatskom športskom savezu su kasnije prerasle u nacionalne strukovne športske saveze.

18.01.1914. održano je prvo skijaško natjecanje u Zagrebu i Hrvatskoj i to na Medvednici. Dužina staze je bila 10 km i vodila je po hrptu Sljemena.
Nedugo iza tog održano je prvo Prvenstvo Hrvatske i Slavonije prema propisima Pravilnika ski – natjecanja HŠS saveza.
Svjetski rat doveo do zamiranja aktivnosti, ali i mnogi su kao vojnici prošli tečaje skijanja i time je još više mladih ljudi naučilo skijaškim vještinama, pa su poslije rata svojom aktivnošću doveli do osnivanja prvog Ski – kluba 20.11.1918.
Pripremni sastanak za osnivanje Podsaveza na inicijativu HAŠK – a, održao se 22.11.1922. u kavani Zagreb.
Osnivačka skupština Zagrebačkog zimsko-športskog podsaveza održana je 28.11.1922. g.

Svrha podsaveza je da na svom teritoriju:

Okuplja oko sebe sva zimsko-športska i planinarska društva i klubove, koji imaju zimsko-športske sekcije

Promiče sve grane zimskog športa

Bdije nad razvitkom zimskog športa

Zastupa sve klubove svog područja pred vlastima

Priređuje i provađa natjecanja u skijanju, klizanju i sl. prema propisima izdanim po JZSS

Strogo nadzire sva natjecanja koja priređuju podsavezna društva

Podupire u svakom pogledu športska društva koja se na području podsaveza bave ma kojim zimskim športom.

Priređuje zimsko-športske tečajeve te promiče zimsko-športsku literaturu.

Tijekom 1924. ZZŠP je počeo registrirati klubove i njihove članove. Sredstva koja su tim dobivena koriste se za organizaciju natjecanja, stručno usavršavanje te uređivanje terena i objekata.

22.08.1945. osnovan je Odbor za skijanje pri Fiskulturnom odboru Zagreba (FOZ). Prvi predsjednik je bio Rudolf Žingerlin.
1948. FOZ se preimenuje u Zagrebački skijaški podsavez, a 1970. promijenio je naziv u Zagrebački skijaški savez.
Osnivanjem Skijaškog saveza Hrvatske u Zagrebu 27.06.1948. znatno je oslabio rad u Skijaškom podsavezu Zagreba, jer su športski djelatnici počeli djelovati od tada u republičkom skijaškom savezu.

Na Sljemenu je 1946. uređen Crveni spust, a plavi spust je probijen 1949. godine.
Sljemenska žičara jednosjed puštena je u promet prosincu 1954. Imala je 68 sjedala u dužini 750 metar i 300 metara visinske razlike.
Njezinim radom polako odumire skijaško hodanje langlauf, a u velikoj ekspanziji je alpsko skijanje koje danas donosi velike uspjehe naših skijaša u svijetu.
ZET-ova žičara je puštena u rad 1963. g.
1969. izgrađena je sidro-vučnica na Zelenom spustu, a 1975. na Bijeloj livadi.
Od tada do danas neimari Sljemenskih žičara i skijališta su obitelj Žiljak te Ante Pandaković i Ivo Lipovčak.