Istorija Istorija skijanja u Hrvatskoj Istorija skijanja u Gorskom Kotaru

Istorija skijanja u Gorskom Kotaru

mrkopaljkolevka skijanja

Gorski kotar poznat obuhvata 1273 km2 površine Primorsko-goranske županije Hrvatske, a na tom prostoru živi oko 30.711 stanovnika. Gorski kotar je visoravan koja se naglo i strmo uzdiže iznad Kvarnera, dok mu je prilaz iz unutrašnjosti mnogo blaži. Planine, koje su simbol ovog područja, imaju prosječnu nadmorsku visinu 700-900 metara, dok se neke uzdižu i iznad 1500 metara i tako uokviruju naselja Gorskog kotara smeštena u poljima i kotlinama, stvarajući nezaboravnu sliku u sećanju svakog posetioca.

Delnice i druga mesta u Kotaru se smatraju kolevkom hrvatskog skijanja. Evo nekoliko tekstova koj govore o tome...

 



Povijest skijanja u primorsko-goranskoj regiji

Tradicija započeta koncem 19. stoljeća danas naprosto cvjeta s mladim nadama hrvatske skijaške reprezentacije.

Primorsko-goranska regija jedna je od kolijevka modernoga skijanja u Hrvatskoj. Prirodna predisponiranost za zimske sportove očituje se u brdovitom zaleđu koje se diže tik iznad mora i, na pojedinim mjestima, osigurava snijeg sve do početka proljeća. Blizina snježnih padina u Gorskom kotaru privukla je Primorce i Istrane da zajedno s Goranima čine prve korake na skijama u Hrvatskoj.

Cijela priča počinje s carskim inženjerom Ferdinandom Brodbeckom koji je koncem 19. st. sudjelovao u izgradnji zgrade riječkoga kazališta. Ovaj Bečanin 1885. god. je donio prve skije u Rijeku te osnovao CAF (Club Alpino Fiumano), najstarije sportsko društvo u Rijeci. Članstvo CAF-a bavilo se je planinarenjem i skijanjem, a 1897. god. organizirali su i prvo skijaško natjecanje u regiji. "Prvo skijaško natjecanje na kronometar" održano je na padinama Učke (desno), a pobijedio je Pasquale Maetich iz Rijeke.

Skijanje je počelo privlačiti sve veći broj entuzijasta te je tako 1913. god. u Mrkoplju organiziran i prvi skijaški kamp. Možda su već tada neki skijaši prve zavoje činili na skijama proizvedenima u delničkim obiteljima Ofak i Klobučar koji su skije počeli izrađivati 1911. god.

Osim alpskoga, nije zanemareno ni nordijsko skijanje. U Mrkoplju je 1914. god. održano prvo prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju na 7 km i u spustu. Pobijedio je Ante Pandaković. 1934. god. je, također u Mrkoplju, sagrađena skijaška skakaonica te je održano prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima.

1933. god. na Platku je započela tradicija koja će se ove godine, nadamo se trajno, obnoviti. Riječ je o Jadranskom slalomu, jednom od najstarijih natjecanja u alpskom skijanju u ovom dijelu svijeta. Kao prvi pobjednik ostat će upisan Zvonimir Kajba. Nedugo nakon 2. svjetskoga rata, 1953. god., Jadranski slalom poprimio je međunarodni karakter, dok je u kalendar FIS-a ušao 1981. god. Na Platku su se natjecali velikani poput Tonija Sailera, Bojana Križaja, Jure Franka... Nažalost, zbog nedostatka financijskih sredstava Jadranski slalom je ugašen 1991. god. Danas, nakon 15 godina obnavlja se ovo natjecanje, opet u kalendaru FIS-a.

Delnice su 1962. god. ugostile kup Kurikala, jedno od najvećih međunarodnih natjecanja u nordijskom skijanju. Svi su natjecatelji bili oduševljeni ljepotom Gorskoga kotara i još više ljubaznošću domaćina. FIS-ov predstavnik G. Berauer je izjavio: "Organizacija XI. kupa Kurikala bila je upravo izvanredna, bez i jednoga propusta!"

1960-ih godina došlo je do značajnijih ulaganja u skijašku infrastrukturu: na Petehovcu je izgrađena sjedežnica (1961.), a na Čelimbaši vučnica (1965.) te održan prvi noćni slalom (1967.).

Iako su tada domaći skijaši u svjetskim krugovima još uvijek predstavljali svojevrsnu egzotiku, Opatija (desno) se je 1971. god. uspjela izboriti za domaćinstvo FIS-ovu kongresu. Najznačajniji kongres 700 svjetskih skijaških moćnika protekao je opet u izvanrednoj organizaciji, a Opatija je profitirala izgradivši novu veliku kongresnu dvoranu te značajan broj smještajnih jedinica. Na kongresu su usvojene i dvije povijesne odluke: skijaški letovi su uvršteni u službeni program natjecanja FIS-a te je odlučeno da se Svjetski kup u skijanju počne održavati i u "nealpskim" zemljama. Tadašnji zamah opatijskomu turizmu mogao bi se ponoviti ostvari li se naum da Opatija opet organizira ovaj skup 2010. god. Postala bi tako prvi grad kojemu je to uspjelo dvaput.

Nakon 1980-ih godina kad je skijanje na rekreativnoj razini u Hrvatskoj cvjetalo (u sezoni 1982/83. Platak je ugostio čak 42 natjecanja s cca 3.000 skijaša), početkom 1990-ih došao je rat koji je obustavio ulaganja u unapređenje skijaške infrastrukture. Godine nebrige odrazile su se na domaća skijališta koja su se tek pred početak novoga milenija počela obnavljati. Što uz potporu države, što uz entuzijazam privatnih investitora obnavljaju se stara goranska skijališta poput Čelimbaše, Petehovca ili Platka.


Primorsko-goransko skijanje danas proživljava svoju renesansu. Na zimskim olimpijskim igrama u Torinu sudjelovalo je četvero skijaša alpinaca: Ana Jelušić, Matea Ferk, Dalibor Šamšal i Danko Marinelli, te petero nordijaca: Maja Kezele, Denis Klobučar, Damir Jurčević, Alen Abramović te Petra Starčević. Rasadnik mladih nada je zasigurno Skijaški klub Rijeka koji ima 45 godina postojanja. Sezonu 2004./05. premoćno su okončali na prvom mjestu u Gorenje CroSki kupu, a posebno raduje velik broj mladih skijaša koji u svojim dobnim kategorijama postižu zapažene rezultate.

Ipak, pričati o skijanju u Rijeci i zaleđu, a ne spomenuti Milana Tumaru, bio bi grijeh. Dugogodišnji sportski i skijaški djelatnik, počasni predsjednik Hrvatskoga skijaškoga saveza, autor mnogih studija, projekata i publikacija o razvoju goranskih skijališta, inicijator ideje o organiziranju zimske univerzijade u Hrvatskoj zasigurno je jedan od zaslužnih za održavanje skijaške tradicije u regiji, ali i šire. Njegove ideje, koje su mnogi proglašavali utopističkim, ipak se polako ostvaruju. Hrvatska kreće u pripremu kandidature za zimsku univerzijadu 2013. god., obnovljena su stara goranska skijališta, gradi se i jedno novo skijalište u Vrbovskom, postoje šanse za dobivanje organizacije kongresa FIS-a u Opatiji 2010. god… Napreduje se puževim korakom, ali se ipak napreduje.

     Izvor: http://www.ski-mrkopalj.hr/Povijest_Pgz.htm


Zašto u Mrkoplju?

Godine 1912. u Mrkopalj nas je uputio pokojni dr. Tomo Cuculić, rođeni Mrkopaljac, kad je kao član Hrvatskoga akademskoga sportskoga kluba HAŠK saznao da za skijanje tražimo golo brdo sa skijaškim terenima. U Mrkopalj smo krenuli koncem prosinca 1912. godine dr. Ante Pandaković i ja da provjerimo informacije koje su mnogo obećavale. I zaista, mrkopaljska zasnježena brda osvojila su nas i zadivila već kad smo ih izdaleka ugledali.

I tako smo za skijaški sport otkrili Mrkopalj, mjesto na značajnoj nadmorskoj visini od 824 m, okruženo sa svih strana, naročito s južne, planinama koje ga štite zimi od toplih južnih vjetrova. Te planine, pokrivene prostranim pašnjacima i sjenokošama, dostižu nad samim Mrkopljem nadmorsku visinu od 1085 m do 1269 m nadvisujući ga više od 400 m. Sunčane sa zapadne, a zaklonjene od sunca sa sjeverne i istočne strane pružaju i mnogo sunca i snježnu podlogu do kasno u proljeće. Tu se nižu blago položene i strme gole padine i pitome šume koje ushićuju svakoga, skijaša i trkača, i smjeloga vozača alpskih disciplina. Sama priroda obdarila je Mrkopalj svim što je prijeko potrebno za razvitak zimskoga središta, naročito za skijaški sport, i to obilnije nego li bilo koji drugi kraj u Hrvatskoj.

Mrkopalj za sada nema hotel, ali je svaka njegova kuća zapravo hotel svoje vrste, s uljudnom podvorbom domaćina. Gostoljubivost Mrkopaljca primjerna je.

Mrkopalj za sada nema ni toliko poželjnu žičaru koja bi skijaše odvezla na vrh Čelimbaše (1085 m) ili Maja (1269 m).

Nagli razvitak skijaških sportova već danas ima prostornu širinu, a to mu ne mogu pružiti jedno ili dva zimovališta u Gorskome kotaru, pa s toga razloga treba iskoristiti što prije i prirodne blagodati Mrkoplja. Tu gdje je priroda stvorila jedinstveno lijepe i pogodne skijaške terene i pruža tijekom čitave godine idealne klimatske prilike, što to je primarno za razvitak skijaških sportova, jakoga zimskoga i ljetnoga središta, držimo da neće biti teško osigurati u doglednoj budućnosti i materijalna sredstva za rješavanje tih prvenstvenih potreba. To konačno nije samo vrlo značajno za naš sport, već i za naš turizam.

U današnje motorizirano doba neznatna je udaljenost Mrkoplja od željezničke pruge i auto-puta Rijeka - Zagreb.

Duboko sam uvjeran da će u skoroj budućnosti Mrkopalj i njegova okolica značiti za suvremeno skijanje i zimski turizam u Hrvatskoj ono što je prije 50 godina bio za početke organiziranoga skijanja.

Napisao dr. Ivo Lipovšćak za "Zlatni skijaški jubilej, Mrkopalj 1913. – 1963."

   Izvor: http://www.ski-mrkopalj.hr/Povijest_mrkopalj.htm
   (danas Mrkopalj ima skijalište sa ski liftom... Detaljnije... )

 



Mrkopalj - Ukratko o nazivu kolijevka skijanja

U srcu Gorskoga kotara nalazi se opština Mrkopalj. Predivan krajolik i leti i zimi pravi je raj za rekreativce, sportiste i ljubitelje netaknute prirode. Mesto Mrkopalj se nalazi na 824 m nadmorske visine okruženo sa svih strana prekrasnim brdima od kojih se odmah na ulazu sa ravnogorske strane ističu Čelimbaša i Maj.

Mrkopalj s pravom važi za hrvatsku kolevku skijanja. Prvi organizovan skijaški tečaj za Hrvatsku započeo je 1913. godine u Mrkoplju, za 14 skijaša, u organizaciji Rikarda Wickerta, Ive Lipovšćaka i Ante Pandakovića.

Prilikom drugog tečaja u Mrkoplju, 1914., održano je 1. prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju na sedam kilometara. Takođr u Mrkoplju je 1934.g, izgrađena i prva skakaonica «pod Vrhin»  po nacrtu ing. Rožmana, gdje je već 1936. održano i međunarodno takmičenje u skijaškim skokovima na kojem je Norvežanin Jahr skočio tada neverovatnih 46 metara.

Na području Mrkoplja, još od davne posleratne 1947. godine postoje planinarska društva sa skijaškim sekcijama, u kojima je barem svaki drugi Mrkopaljac bio član. Stoga ne čudi činjenica da je Mrkopalj dao prvu hrvatsku olimpijku Nadu Birko.

      Izvor: www.tz-mrkopalj.hr


 

Istorija skijanja na Petehovcu - Delnice

U zaleđu grada Rijeke i Kvarnerskog priobalja, u središnjem području Gorskog kotara i neposrednoj blizini grada Delnica, nalazi se Planinski centar Petehovac – kolijevka hrvatskog planinarstva i skijanja. Smješten je na platou istoimene planine na nadmorskoj visini 1035 m s kojeg se pružaju vidici na sve četiri strane, a jedinstveni su oni na Delnice, Nacionalni park Risnjak i Slovenske Alpe. Zbog svoje iznimne ljepote 1963. g. to područje je zaštićeno i proglašeno značajnim krajolikom.

Davne 1939. godine Delničko planinarsko društvo započelo je gradnju planinarskog doma na mjestu sadašnjeg planinskog centra Petehovac u blizini Delnica. Dom je završen 1945. a proširen je i preuređen 1952. g. Za potrebe međunarodnog natjecanja Kurikkala cup 1962. izgrađena je depadansa te prva žičara i skijaški tereni u Hrvatskoj.

U zimsko doba od Rijeke do Delnica vozili su specijalni vlakovi, zvani Snježni vlakovi. Putnici su zatim pješke došli do podnožja vučnice kojom su prevezeni do Petehovca. Skijaši su mogli u to doba koristiti tri skijaške staze, u ukupnoj dužini preko 6000 m. Sve do 1986. g. kada je zbog dotrajalosti zatvoren, Petehovac je bio okosnica turizma u Gorskom kotaru, a pogotovo u Delničkom kraju.

Potpuno devastirane zgrade i vučnica srušene su 1998, a okolni zapušten teren očišćen, te počinje gradnja novog sportsko rekreacijskog centra sa skijalištem. Budući je sva zemlja na tom području u privatnom vlasništvu, otkup zemlje i gradnja vrlo se sporo odvijala.

Novi planinarski dom s 26 ležajeva i restoranom od 100 mjesta, te skijaška vučnica s rasvjetom za noćno skijanje, otvoreni su od 26. 12. 2004. Već 2013. godine kapacitet se proširio na 72 ležaja.

  Izvor: http://petehovac.com.hr/onama/

 


 


Srodne strane
120 godina skijanja u hrvatskoj300x200
120. godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj

Novembra 2014. godine Zagrebački skijaški savez je proslavio jubilej - 120 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj. Prošlo je više od jednog...

Povijest Zagrebakog Skijanja 1 640
Istorija Zagrebačkog Skijanja

Davne 1894.godine I.hrvatsko sklizačko društvo na svojoj sjednici 12.studenog donosi o odluku o osnivanju skijaške sekcije koja će okupljati i promovirati sve...

Sljeme nekada 1964
Sljeme nekada 1964.

Masiv Medvednica je smješten između jugoistočnih Alpa i sjeverozapadnih Dinarida, nalazi se između 15°49'45" i 16°07'45" geografske dužine i 45°49'00" i 45°59'00" geografske...

skijasipocetnici2
Istorija Hrvatskog skijanja

Daleke 1874. godine, kada se po uzoru na češki sokolski pokret u Zagrebu osniva Hrvatski sokol, osniva se i Hrvatsko planinarsko društvo...

27. srpnja 1963. godine u promet je putena iara Sljeme 300
Stara žičara Sljeme

27. jula 1963. godine u promet je puštena žičara Sljeme na Medvednici iznad Zagreba. Imala je 88 kabina koje su mogle da...

ProizvodnjaskijaZagreb2
Proizvodnja skija u Zagrebu

O NEKADAŠNJOJ PROIZVODNJI SKIJA U ZAGREBU – PREDSTAVLJANJE OBRTA "LUŠIN" SA TREŠNJEVKE tokom manifestacije Noć muzeja 2018. u Muzeju grada Zagreba. Organizovano bavljenje...

staraznackaskz 300x200
100 godina Ski kluba Zagreb, 1918-2018

Ski klub Zagreb je najstariji aktivan skijaški klub u Hrvatskoj tako da izložba predstavlja povijesni presjek skijanja u Hrvatskoj. Posjetitelji imaju jedinstvenu...

Istrani na skijama02b
Istorija skijanja Istrana

Istra nema skijalište. Ali, skijanje je najopularniji zimski sport među Istranima. Organizovano su počeli da skijaju pre 50 godina. Već pomalo davne 1966....

platak povijest 300x200
Platak, istorija skijanja

Platak je porodično skijalište u neposrednoj blizini Rijeke s brojnim mogućnostima za rekreaciju, kako zimi tako i leti. Jedino je skijalište u...