Povelja Međunarodnog Olimpijskog Komiteta

Sportovi Olimpijska takmičenja Povelja Međunarodnog Olimpijskog Komiteta

Povelja Međunarodnog Olimpijskog Komiteta

Olimpijska povelja je kodifikacija temeljnih načela, pravila i dopunskih propisa koje je usvojio MOK. Ona je temelj organizacije i delovanja olimpijskog pokreta i utvrđuje uslove za proslavu olimpijskih igara.

Temeljna načela:

1. Moderni olimpizam utemeljio je Pierre de Coubertin na čiju je inicijativu, u junu 1894. godine, održan Međunarodni sportski kongres. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) osnovan je 23.juna 1894. U avgustu 1994. godine, XII. kongres, Stogodišnji olimpijski kongres, nazvan "Kongres jedinstva", održan je u Parizu.

2. Olimpizam je životna filozofija kojom se slave i sjedinjuju u uravnoteženu cjelinu kvaliteti tijela, volje i uma. Spajajući sport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam želi stvoriti način zivota koji se temelji na radosti koja proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera i poštovanju univerzalnih temeljnih etičkih načela.

3. Cilj olimpizma je stavljanje sporta u službu skladnog razvoja čoveka radi stvaranja mirnog društva koje nastoji očuvati ljudsko dostojanstvo. U tu svrhu, olimpijski pokret se uključuje, sam ili u saradnji sa drugim organizacijama i u okviru svojih mogućnosti, u akcije unapređenja mira.

4. Olimpijski pokret, koji vodi Međunarodni olimpijski komitet, proizlazi iz modernog olimpizma.

5. Olimpijski pokret obuhvata organizacije, sportiste i druge osobe koje deluju u skladu s Olimpijskom poveljom pod vrhovnom vlašću MOK-a. Priznanje MOK-a bitan je preduslov za pripadnost olimpijskom pokretu. Nezavisne priznate sportske organizacije moraju kontrolisati organizaciju i upravljanje sportom.

6. Odgajajući mladež putem sporta u kojem ne postoji diskriminacija bilo kakve vrste i u olimpijskom duhu koji podrazumeva obostrano razumevanje, prijateljstvo, solidarnost i "fair play", olimpijski pokret nastoji doprineti izgradnji boljeg i mirnijeg sveta.

7. Djelovanje olimpijskog pokreta je stalno i univerzalno. Ono obuhvata pet kontinenata. Vrhunac olimpijskog pokreta su olimpijske igre koje povezuju sportiste celoga svijeta na velikoj svečanosti sporta.

8. Bavljenje sportom je ljudsko pravo. Svaki pojedinac mora imati mogućnost bavljenja sportom skladno njegovim ili njenim potrebama.

Uopšteno o olimpijskim igrama
Olimpijske igre su takmičenja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama, a ne između zemalja. One okupljaju sportiste koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski komiteti, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski komitet.
Najviša instanca, za bilo koje pitanje u vezi sa olimpijskim igrama, je MOK.
Olimpijske igre se sastoje sod letnjih i zimskih olimpijskih igara. Igre se održavaju svake četiri godine (izvod iz Olimpijske povelje).

Istorijat
Francuski pedagog i humanist Pierre de Coubertin dobro upoznat s istorijom antike, došao je na ideju da bi trebalo obnoviti olimpijske igre kako bi se sportu dao organizovani ali i humanizirani sadržaj. Upornim radom organizovao je u Parizu 1894. godine Osnivački kongres Međunarodnog olimpijskog komiteta za koji je izradio i pravila. U velikom amfiteatru pariske Sorbonne 1894. 79 delegata i 49 sportskih organizacija iz 12 zemalja je jednoglasno prihvatilo odluku da se obnove olimpijske igre.
Prema odluci prvog kongresa Međunarodnog olimpijskog komiteta prve obnovljene olimpijske igre održale su se u glavnom gradu Grčke, prapostojbini olimpijskih igara, Atini, 1896. godine.
Prvo temeljno načelo modernih olimpijskih igara koje je postavio Pierre Coubertin je da na njima ne sme biti diskriminacije ni jednog sportiste iz rasnih religijskih, nacionalnih ili političkih razloga.
Obnavljajući olimpijske igre Pierre de Coubertin je želeo uz sportsko takmičenje obnoviti i duh svečanosti. Zato su uz takmičenja sportista obnovljena i takmičenja umetnika koja su uveli Šveđani 1912. godine. Ova takmičenja su se održavala slijedećih sedam igara da bi se prekinula posle Londona 1948. godine.

Značenje riječi OLIMPIJADA
Riječ "olimpijada" označava razdoblje od četiri uzastopne godine koje počinje otvaranjem olimpijskih igara i završava otvaranjem sljedećih igara.
Olimpijada počinje četiri godine nakon početka prethodne olimpijade, bez obzira jesu li igre uopšte održane. Olimpijade se uzastopno broje od prvih olimpijskih igara modernog doba koje su proslavljene u Atini 1896. godine.