Osnovni razlozi za donošenje Zakona o iznebama i dopunama Zakona o skijalištima su pre svega definisanje svoinsko-pravnih odnosa i ograničavanje prava korišćenaj nepokretnosti. Takođe i kvalitetnije uređenje oblasti usluga na skijalištima, podizanje nivoa turističkih usluga u skladu sa savremenim trendovima, uređivanje novih pojavnih oblika turističke ponude sa precizno definisanim pojmovnim izrazima,
povećanje zaštite i sigurnosti korisnika usluga na skijalištima i prevazilaženje određenih nepreciznosti pojedinih odredbi u postojećem zakonu o skijalištima.

Ovo je u četvrtak 31.10.2013. izjavila direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarsvu održivog razvoja i turizma Olivera Brajović nakon sednice Vlade Crne Gore, povodom utvrđivanja Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o skijalištima i u nastavku dodala:

Ono što je najinteresantnije je novi način definisanja svojinsko - pravnih odnosa kojim se uvodi i ograničavanje prava korišćenja nepokretnosti, odnosno zemljišta koje je u finkciji turizma i razvoja skijališta. Ovim Zakonom se daje mogućnost da vlada Crne Gore može doneti akt kojim će pojedine prostore pogodne za uređenje u korišćenje skijališta potpuno ili delimično proglasiti od posebnog značaja za razvoj turizma.

Ograničenje prava korišćenja nepokretnosti uređenim ovim Zakonom opredeljena su javnim interesom i ona znače da na pojedinim nepokretnostima na skijaškom području može da se uspostavi pravo službenosti za vreme rada skijališta, ali ne duže od perioda od 15. decembra do 15. aprila na bilo kojem delu skijališta.

Vlasnik nepokretnosti nad kojom je uspostavljeno pravo službenosti će imati pravo na pravičnu naknadu, a uslove način i bliže kriterijume za urvrđivanje naknade propisuje Vlada.  

Ovim smo mi prihvatili iskustva zemalja regiona i alpskih zemalja kod kojih je jako razvijen skijaški turizam i način na koji oni utvrđuju, odnosno koriste prostore namenjene skijaškom području.

Takođe, predloženim izmenama i dopunama Zakona biće poboljšana sigurnost korisnika usluga na skijalištima, kako skijaša tako i drugih korisnika na skijalištu. Prvi put je uvedena obaveza korisnika, odnosno učesnika u sportovima na snegu, ne samo skijaša nego svih sportova na snegu, da do navršenjih 18. godina obavezno nose zaštitnu kacigu na glavi.

Takođe, prvi put se priznaje da strani koji su vlasnici određenjih međunarodnih licenci mogu da obavljaju poslove instruktora sportova na snegu i na teritoriji Crne Gore, što je takođe u skladu sa iskustvima iz drugih zemalja.

Pored toga, na precizniji način se definišu i politika osiguranja odnosno Ugovor koji je dužan upravljač skijališta da zaključi sa osiguravajućom kućom a koja garantuje sigurnost svim učesnica tokom bavljenja sportovima na snegu. Upravljač zaključuje ugovor o osiguranju od posljedica nesrećnog slučaja na skijalištu od raznih rizika, među kojima je i smrt usled nesrećnog slučaja na skijalištu na najnižu sumu od 5.000 eura. U slučaju trajnog invaliditeta na najnižu sumu od 10.000 eura po osobi.