Turističko uređenje skijališta i ski centara

Oko skijanja Ski propisi Turističko uređenje skijališta i ski centara

Turističko uređenje skijališta i ski centara

Javna skijališta predstavljaju jedne od najznačajnijih turističkih mjesta turistički uređenih i organizovanih na način da omogućiju bezbjedno i kvalitetno pružanje usluga i zadovoljavanje turističkih, prevashodno rekreativnih potreba. Pošto se skijališta razlikuju od drugih turističkih mjesta, kako po veoma specifičnoj funkciji, tako i po još specifičnijoj fizionomiji, neophodno je definisati i objasniti aktivnosti, koje povezana u jednu cjelinu predstavljaju turističko uređenje skijališta.

Prethodno bi bilo od koristi podsjetiti se pojma skijališta izvedenog na osnovu Zakona o javnim skijalištima i iskustvenih razmatranja, prema kojima bi javna skijališta mogli definisati kao javnu površinu u vlasništvu države, kojom upravlja, za te potrebe osnovano javno preduzeće, otvorenog tipa, namijenjeno različitim korisnicima, koje posluje po komercijalnim principima, u tehničko-tehnološkom i organizaciono-kadrovskom smislu ekipirano na način koji obezbjeđuje sigurne i kvalitetne aktivnosti (skijanje, bordanje, sankanje i dr.) na stazi i pružanje usluga visinskog prevoza, gorske službe spasavanja, podučavanja skijanju, organizovanja sportskih priredbi, iznajmljivanja i servisa opreme, kao i različitih ugostiteljskih usuga, prije svega usluga hrane, pića i napitaka na samom skijalištu, uključujući pružanje dodatnih usluga, funkcionalno povezanih u jednu cjelinu, koja predstavlja integralni turistički proizvod.

Turističko uređenje skijališta
Zakonom o javnim skijalištima propisani su uslovi za uređenje, održavanje i opremanje javnog skijališta, pružanje usluga na skijalištu, obilježavanje i postavljanje signalizacija, korišćenje sredstava prevoza, bezbijednost i red na skijalištu, podučavanje skijanju, kao i druga pitanja koja su od značaja za korištenje skijališta. Kada je u pitanju turističko uređenje treba reći da Vlada Republike Srbije utvrđuje javna skijališta, odnosno prostore pogodne za uređenje javnih skijališta, koji su od posebnog značaja za razvoj zimskih sportskih aktivnosti i planinskog turizma u Republici Srbiji, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove turizma.

Uređenje, opremanje, održavanje, korištenje i upravljanje javnim skijalištem, kao i upravljanje prostorima pogodnim za uređenje skijališta, u smislu ovog zakona, smatraju se djelatnostima od opšteg interesa. Shodno tome, za obavljanje ove specifične turističke djelatnosti osniva se skijaški centar kao javno preduzeće, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj javnih preduzeća i uslovi i način obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. Dakle, zbog poslova uređenja, opremanja, održavanja, korištenja i upravljanja skijalištem i drugim posebno uređenim površinama namijenjenim za skijanje i specijalizovane zimske sportske aktivnosti, osniva se skijaški centar kao privredno društvo, odnosno kao drugi oblik preduzeća ili preduzetnika.

Kada govorimo o turističkom uređenju skijališta treba reći da je Zakon dao prilično detaljna uputstva o tome kako jedno skijalište treba da izgleda, odnosno da bude turistički uređeno i opremljeno, kao bi u skladu sa svojom namijenom pružao i adekvatne usluge. Tako je propisano da se skijalište sastoji iz jedne ili više ski staza, ski poligona, ski puteva, ski ruta, ski liftova, žičara, infrastrukturne mreže i objekata, servisnih objekata skijališta, snežne i servisne mehanizacije, servisnih puteva, sopstvenih energetskih objekata, pristupnih puteva i parkinga na ulazima u skijalište, objekata za obavljanje djelatnosti, kao i druge neophodne infrastrukture i suprastrukture. To se može smatrati turističkim uređenjem skijališta u užem smislu.

Međutim, ako se podsjetimo definicije turističkog uređenja prostora, koja pored obavezne infrastrukture i suprastrukture podrazumijeva i niz drugih aktivnosti, onda bi se morala dati definicija turističkog uređenja skijališta u širem smislu. Prije toga, valja ponoviti da je turističko uređenje prostora planska i svjesna aktivnost predstavljena skupom različitih privrednih i neprivrednih djelatnosti, usmjerenih na planiranje, stvaranje, upravljanje i uređenje optimalnog prostora ispunjenog infrastrukturnim i suprastrukturnim objektima, uslugama i kadrovima namijenjenih turistima i razrješavanju njihove turističke potrebe, a na osnovu prethodno utvrđenih obima tražnje, pontencijala ponude, socio-ekonomskih ciljeva društva i lokalne zajednice. U tom smislu turističko uređenje skijališta je posebna aktivnost, koju sprovodi rukovodilac skijališta, odnosno ski centar, osnovan iz navedenih razloga. Aktivnosti i djelatnosti vezane za turističko uređenje skijališta tačno su propisane i utvrđene Zakonom o javnim skijalištima i grupisne na slijedeći način:

1. Uređenje
2. Obilježavanje
3. Održavanje
4. Postavljanje signalizacije
5. Organizovanje službe spašavanja
6. Organizovanje sportskih priredbi

Skijaški centar obavlja delatnosti, odnosno poslove i aktivnosti vezane za korištenje, ali i turističko uređenje skijališta, koje je Zakon propisao kao njegove obavezne aktivnosti i uslov korištenja ovog javnog dobra od državnog interesa. Tako se ti poslovi i aktivnosti mogu nazvati turističkim uređenjem skijališta, jer se podudaraju sa prethodno iznijetom opštom definicijom turističkog uređenja prosora. Kako je ovdje riječ o posebnoj vrsti prostora namijenjenog specifičnim turističkim rekreativnim aktivnostima, tako je i turističko uređenje skijališta posebno i po nečemu svojstveno. U tom smislu turističko uređenje skijališta u širem smislu možemo definisati kao: uređenje, opremanje i upravljanje skijalištem, tako da je ono bezbedno za korisnike. Kako bi skijalište adekvatno služilo svrsi i namjeni, ski centar mora da: a) obezbijedi i postavi odgovarajuće elemente opreme na skijalištu, b) organizuje odgovarajuće službe koje će tokom rada biti prisutne na skijalištu i v) sprovodi odgovarajuće aktivnosti

a) Elementi opreme na skijalištu podrazumijevaju:
- Odgovarajući broj mašina i uređaja za pripremu i održavanje staza, srazmerno broju i veličini staza;
- Razglasne uređaje takve jačine koji se efikasno mogu koristiti na skijalištu;
- Sportsku i drugu opremu potrebnu za korištenje skijališta u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona.

b) Službe na skijalištu su:
- Rukovodilac rada skijališta – šef skijališta
- Služba održavanja reda na skijalištu – redarska služba;
- Službu gorskog spasavanja;
- Služba hitne medicinske pomoći na skijalištu;
- Služba nadležne jedinice MUP-a

v) Aktivnosti na skijalištu:
- Obezbjeđivanje sistema veza na skijalištu i veza sa najbližom zdravstvenom ustanovom i organom unutrašnjih poslova;
- Obezbjeđenje dnevnog i dugoročnog praćenja vremenske situacije u području gde se nalazi skijalište (meteorološko bdenje);
- Zaključivanje ugovora o osiguranju skijaša i drugih neposrednih korisnika skijališta od posledica nezgoda na skijalištu;
- Donošenje plana rada za ski sezonu;
- Utvrđivanje pravilnika o korištenju ski liftova i žičara, motornih sanki i mehanizacije za uređenje ski staza.

Uređenje
Uređenje skijališta u užem smislu podrazumijeva izgradnju skijališta i pristupnih puteva, postavljanje žičara i ski liftova, uslove izgradnje staza, postavljanje signalizacije na kritičnim mjestima, obezbjeđenje rasvjete za noćno skijanje i mjesta za sletanje helikoptera, kao i uslove u pogledu očuvanja i zaštite životne sredine. U tom smislu, skijalište i ski staze se uređuju u zavisnosti od toga za koju su rekreativnu ili takmičarsku zimsku sportsku aktivnost namenjene, tako da su skijaši zaštićeni od neuobičajenih i neočekivanih opasnosti skijanja i alpskih rizika. Kada je riječ o opasnostima, kakve su lavine, onda treba napomenuti i zabranu koja se odnosi na izgradnju skijališta i pristupnih puteva do skijališta na površinama koje su pod uobičajenim snežnim padavinama izložene lavinama. Za slučaj nastanka lavine ili neke druge teške nesreće moraju postojati odgovarajući infrastrukturni uslovi za spašavanje i evakuaciju povrijeđenih. S obzirom na to, predviđeno je da u okviru skijališta ili u njegovoj neposrednoj blizini obavezno bude uređeno odgovarajuće mjesto za sletanje helikoptera u cilju obezbjeđenja pružanja hitne pomoći. Pomenuto mjesto mora biti jasno razdvojeno od ski staze, odgovarajućom signalizacijom i uz to obezbeđeno od lavina.

Takođe je predviđeno da sva opasna mesta na ski stazi, kakve su krivine, ukrštanja staza, veće strmine, objekti, mesta gde se izvode radovi, kao i druga opasna mjesta, moraju biti posebno obilježena i osigurana ogradama za usmjerenja, zaštitnim ogradama ili mrežama, oblogama protiv udaraca i sličnim sredstvima zaštite, odgovarajuće visine. Po pitanju uslova izgradnje ski staze izdvajaju se neke najvažnije karakteristike koje moraju biti ispunjene, kako bi se obezbijedilo sigurno i kvalitetno odvijanje sportskih i rekreativnih aktivnosti na skijalištu. To znači da ski staze na skijalištu moraju biti dovoljno široke, pregledne, sa odgovarajućim nagibom i visinskom razlikom i pripremljene tako da na njima nema rupa, vrtača, kamenih kompleksa ili drugih opasnih mjesta. Kada je riječ o posebnim aktivnostima, kakvo je noćno skijanje, valja istaći regulu koja se odnosi na to da staze namenjene skijaškim aktivnostima noću moraju imati odgovarajuće osvjetljenje, uključujući i neposredne prilaze, tako da je osigurana bezbjednost svih lica koja se nalaze na stazi i njenim prilazima. Uz ovu odredbu se nadovezuje još jedna koja se tiče noćnog skijanja, a koja reguliše situaciju mogućeg nestanka struje tokom noćnog skijanja i u tom smislu stavlja obavezu skijaškom centru da obezbedi neprekidno osvetljenje i za slučaj iznenadnog nestanka električne energije, što znači da ski centar mora posjedovati sopstvene izvore električne energije. Treba ređi da izgradnja žičare na prostorima koji su pogodni za skijanje predstavlja radnju uređenja skijališta, u skladu sa ovim zakonom. Što se tiče zaštite životne sredine pravila su veoma jasno postavljena i odnose se na činjenicu da skijalište mora biti tako uređeno da zadovolji uslove u pogledu očuvanja i zaštite životne sredine, kao i odgovarajuće sanitarno-higijenske uslove.

Obilježavanje
Obilježavanje skijališta je neobično važan element turističkog uređenja skijališta, prije svega zbog sigurnosti učesnika u aktivnostima na samom skijalištu. U tom smislu, obilježavanje podrazumijeva klasifikaciju i markaciju staza prema stepenu težine, a u zavisnosti od svojstava područja, odnosno površina preko kojih se pruža staza. Ski staze se obilježavaju numerisanim oznakama određenih boja u vidu tablica, koje su postavljene na štapove. Tako postoje:
- laka staza – zelena boja
- srednje teška staza – plava boja
- teška staza – crvena boja
- ekstremno teška staza – crna boja

Kada je riječ o dijelovima skijališta namijenjenih specijalnim vrstama sportskih aktivnosti na snijegu, kakvi su ski rute i staze za moto sanke, onda treba napomenuti da se ovakvi tereni markiraju žutom bojom, bez obzira na stepen težine. Izdvaja se nekoliko odredbi koje imaju imperativni karakter, a odnose se na način postavljnja oznaka, granice skijališta i panoramske table za orjentaciju. U tom smislu jasno je propisana obaveza da oznake na skijalištu moraju biti tako postavljene da se uvijek nalaze iznad nivoa sniježnog pokrivača, zatim da granice skijališta moraju biti označene na ključnim mestima, oznakama koje su vidljive u uslovima normalne vidljivosti, te da se označavanje granica skijališta vrši štapovima narandžaste boje i tablama na kojima se nalazi odgovarajući tekst. Još jedan važan propis, koji se odnosi na bezbijednost i orjentaciju na prostoru skijališta, odnosi se na neophodnost postavljanja odgovarajućih panoramskih tabli i tabli za orijentaciju, kako bi se preduprijedilo gubljenje i lutanje, odnosno obezbijedio kvalitetan i siguran boravak na bilo kojem dijelu skijališta.

Održavanje
Održavanje skijališta je posebno važna aktivnsot koju sprovodi javno preduzeće, odnosno ski centar osnovan radi upravljanja i korištenja skijališta. U tom smislu ski centar je obavezan da za sve vrijeme trajanja ski sezone, odnosno za sve vrijeme upotrebe skijališta, kontroliše opšte stanje skijališta i da ga održava u ispravnom stanju, odnosno u stanju koje omogućuje namjensko i bezbjedno korištenje staze. Kada skijalište nije u upotrebi, skijaški centar je dužan da se stara o čuvanju skijališta i redovnom održavanju staza i opreme na skijalištu. Iz prethodne dvije odredbe proizilazi da održavanje skijališta i ski staza obuhvata letnje i zimsko održavanje. Kada su u pitanju dijelovi skijališta namijenjeni spesijalnim aktivnostima, kao što je takmičenje onda se održavanje takvih staza vrši u zavisnosti od prirode staze, vremenskih uslova i zimske sportske aktivnosti koja se na njoj odvija. Skijaški centar je dalje, obavezan da održava žičaru i zaštitno područje oko žičare u stanju, koje omogućuje bezbjedno korištenje žičare.

Postavljanje signalizacija
Aktivnosti postavljanja signalizacije na području javnog skijališta je kao dio turističkog uređenja prostora aktivnost od izuzetne važnosti za bezbjedno skijanje i upražnjavanje ostalih sportskih i takmičarskih aktivnosti na skijalištu. Predviđeno je da na skijalištu mora biti postavljena odgovarajuća signalizacija, ali tako da se ne može lako ukloniti i da odgovara stvarnim okolnostima na stazi. Pri tome, signalizacija se vrši postavljanjem odgovarajućih znakova zabrana, obaveza, upozorenja i obavještenja, dopunskih tabli i svjetlosnih signala. Kada se radi o postavljanju signalizacije, onda treba voditi računa da se znaci na skijalištu postavljaju i održavaju tako da su vidljivi, da ne ometaju korištenje ski staza i da skijaši mogu na vrijeme uočiti i blagovremeno postupiti u skladu sa njihovim značenjem. Uz prethodnu se nadovezuje i odredba da se postavljeni znakovi moraju ukloniti, dopuniti ili zamijeniti, ako njihovo značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima na skijalištu ili zahtjevima bezbjednosti. Takođe je propisana i jedna odredba koja ima karakter zabrane se odnosi na to da se na skijalištu ne smiju postavljati table, svjetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih znakova ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podražavaju ili liče na neki znak na skijalištu ili zasljepljuju skijaše i odvraćaju njihovu pažnju u mjeri, koja može biti opasna za bezbjednost skijanja.

Spasilačka služba i služba prve pomoći
Postojanje spasilačke službe i gorske službe spasavanja jedan je od uslova funkcionisanja skijališta, pa je ski centar koji upravlja skijalištem dužan organizovati službu spasavanja za sve vrijeme trajanja skijaške sezone. U tom smislu služba spasavanja mora da ima odgovarajući broj angažovanih spasilaca i biti tako organizovana da je uvek spremna za brzo dejstvo spasavanja, odnosno pružanja prve pomoći i brzog transporta skijaša koji su pretrpili nesreću na stazi ili njenoj zaštićenoj zoni. Da bi to bilo moguće oprema i sredstva za spašavanje moraju biti na skijalištu tako raspoređeni da su dostupni u najkraćem mogućem vremenu i smješteni u vidno označenom prostoru. Iz tih razloga sjedište službe spašavanja na skijalištu mora biti jasno i vidljivo označeno. Skijaški centar osigurava pružanje hitne medicinske pomoći angažovanjem odgovarajućeg broja osposobljenih lica, obezbeđenjem odgovarajućeg prostora za prihvat povrjeđenih i obezbjeđenjem odgovarajuće opreme i sredstava za pružanje hitne medicinske pomoći. Uz to treba dodati da lica koja su angažovana za pružanje hitne medicinske pomoći moraju za vrijeme dežurstva imati na rukavu bijelu traku sa crvenim krstom i moraju biti opremljeni komunikacionim uređajima.

Bezbjednost i red na skijalištu
Kada se radi o bezbijednosti i redu na skijalištu u užem smislu onda treba reći da je skijaški centar obavezan je da vidno istakne pravila o redu na skijalištu, cijene za korištenje uređaja, opreme, prostora i usluga na skijalištu, kao i radno vrijeme skijališta i žičara i da ih se pridržava u svom poslovanju. Pravilima o redu na skijalištu bliže se uređuju, prava i obaveze skijaša i drugih lica koja upotrebljavaju skijalište, način održavanja reda na skijalištu, vrijeme korištenja skijališta, radno vrijeme žičara, pravila o organizovanju sportskih priredbi na skijalištu, upozorenja na eventualne opasnosti usljed vremenskih i sniježnih prilika i druga pitanja utvrđena ovim zakonom, koja se odnose na obezbjeđenje reda na skijalištu. U skaldu sa tim skijaški centar obavezan je da ima zaposleno lice sa odgovarajućim sportskim stručnim zvanjem za staranje o bezbjednosti i redu na skijalištu. To je šef staza, koji mora da ima i položen ispit za redara, a ski staze ne mogu početi da se koriste u toku dana ukoliko šef staza nije to odobrio, na osnovu procjene da su ispunjeni svi uslovi za bezbjedno korištenje staza.

Skijaški centar je takođe, obavezan da za vrijeme rada skijališta obezbjedi redarsku službu, koja mora imati odgovarajući broj redara, kako bi efikasno osigurala bezbjedno korištenje skijališta. Redarsku službu može obavljati lice koje ima završenu srednju školu i položen ispit za redara, dok broj angažovanih redara zavisi od konkretnih okolnosti na skijalištu, a naročito prema očekivanoj učestalosti korištenja staza i broja, težine, veličine i preglednosti staza. Redar je obavezan da za vrijeme obavljanja redarske službe nosi odjeću i oznake koje ga jasno identifikuju kao redara. Radi opšte bezbijednosti na skijalištu, ski sentar je dužan da prije početka ski sezone obavijesti nadležni organ unutrašnjih poslova o datumu početka ski sezone i da zatraži pomoć za održavanje reda na skijalištu u toku sezone. Pripadnici organa unutrašnjih poslova, koji održavaju red na skijalištu, moraju biti obučeni za upotrebu skija i motornih sanki.

Organizovanje sportskih priredbi
Organizovanje sportskih aktivnosti na skijalištu je specifična aktivnost, u kojoj pored ski centra učestvuje i odgovarajući sportski savez. U tom smisli postoje određeni propisi o tome kako treba da izgleda takmičarska staza, ali i dio namijenjen posjetiocima. U tom smislu ski taza može da se koristi za takmičenja i treninge za takmičenja samo ako je uređena i homologizovana u skladu sa zakonom i odgovarajućim sportskim pravilima. Sa druge strane, pristupne staze i tribine za gledalište moraju biti uređene, vidno obilježene i ograđene, kako ne bi došlo do povreda takmičara i gledalaca tokom trajanja manifestacije. Nakon završetka takmičenja organizator priredbe obavezan je da prije otvaranja skijališta za redovnu upotrebu, ukloni oznake, uređaje, rekvizite i druge predmete postavljene radi održavanja priredbe.