Pravila za postavljanje staza u Alpskim disciplinama

Smučarske discipline dijelimo na alpske, nordijske, skijaške skokove i skijaške letove. Alpske takmičarske smučarske discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna takmičenja. Neslužbeno bi ih mogli podeliti na tehničke (slalom i veleslalom) i brze (spust i superveleslalom) discipline. Sva pravila, propozicije, organizacija i kontrola smučarskih takmičenja su pod nadzorom Međunarodne smučarske federacije (FIS) sa sedištem u Bernu (Švajcarska).
SLALOM
Slalom je prava tehnička disciplina u kojoj kod takmičara dolazi do izražaja njegove tehničke sposobnosti u pravljenju brzih i kratkih zaokreta. Karakteristika vožnje je brza promena pravca sa što kraćom linijom od starta do cilja. Visinska razlika staze je 180 do 220 m, a nagib terena od 33 do 45 %. Staza se postavlja sa crvenim i plavim kapijama od starta do cilja. Slalomska kapije se sastoje od dva zglobna štapa bez zastavica (nekad su bile zastavice ali su su uklonjene jer su smetale takmičarima).
Broj kapija je od 55 do 75 za muškarce, odnosno 45 do 65 za žene (+/-3 zavisno o broju zavoja koje takmičar mora savladati). Skije moraju biti najmanje 165 cm dugačke sa radijusom od min. 13 m za muškarce, odnosno 155 cm sa radijusom od min. 11 m za žene. Zbog što veće ravnopravnosti i kvaliteta staze između prvog i poslednjeg takmičara, slalom mora biti organizovan na što tvrđem terenu što se postiže mešanjem veštačkog i prirodnog snega. Voze se dve vožnje, na istom terenu, a vreme se sabira.
VELESLALOM
Veleslalom je tehnička disciplina koja se sastoji od svlađivanja kombinacije dugih, srednjih i kratkih zavoja. Visinska razlika staze mora biti 250 i 450 m za muškarce, a 250 do 400 m za žene. Skije su duge 180 cm za skijašice i 185 cm za skijaše, s radijusom od 23 m za skijašice i 27 m za skijaše.
Veleslalomske kapije su sa naizmenično plavim i crvenim zastavicama a sastoje se od 4 slalom štapa (od kojih unutrašnja dva moraju biti zglobna) i dve zastavice. Voze se dve vožnje, na istom terenu s tim da prva mora biti postavljena dan prije takmicenja.
SPUST
Spust je najbrža i najopasnija disciplina. Takmičari u ovoj disciplini moraju biti psihički i kondiciono maksimalno spremni jer ih greške mogu stajati teških povreda pa čak i života. Staza za spust mora imati visinsku razliku od 800 do 1100 m za muškarce, odnosno 500 do 800 m za žene. Obeležava se kapijama koja se sastoje od 4 slalom štapa i dve crvene zastavice međusobno udaljene 8 m.
Sama staza mora biti dobro osigurana raznim mrežama i strunjačama od starta do cilja u svrhu izbegavanja (težih) povređivanja takmičara. Da bi takmičar imao pravo nastupa mora proći dva službena treninga (od 3 koja se moraju organizovati). Svi učesnici su obavezni da nose skijaške kacige. Kod spusta se vozi jedna trka, a izuzetno na kratkim stazama (u slučaju skraćivanja staze zbog vremenskih uslova) dvije.
SUPERVELESLALOM (Super G)
Sastoji se od kombinacije srednjih i dugih zavoja. U takmičenja je uveden osamdesetih godina prošlog veka na inicijativu austrijskog skijaškog saveza radi Stenmarkove dominacije u slalomu i veleslalomu i nemogućnosti osvajanja Svetskog kupa tehnički slabijih skijaša.
Visinska razlika staze mora biti između 500 i 650 m za muškarce odnosno 400 do 600 m za žene. Kapije su naizmenično plava i crvena, sastoje se od 4 slalom štapa sa zastavicama. Postavlja se na spust stazi, obavezno je nošenje kacige i vozi se jedna vožnja.
ALPSKA KOMBINACIJA
Predpostavlja finalni rezultat istih ili razlicitih disciplina. Postoje dvojne, trojne i četverostruke kombinacije koje međusobno kombinuju gore navedene discipline. Nekada se vozila allpska kombinacija od Spusta i dve vožnje slaloma. Danas je na snazi pravilo da se vozi alpska kombinacija od Spusta i Super G. Po pravilu se Slalom održava na donjem delu staze za spust. Takođe postoji i kombinacija između različitih sportova (skijanje i plivanje, skijanje i skijanje na vodi i dr.).
PARALELNA TAKMICENJA
To su takmicenja u kojim se dva takmičara takmice istovremeno jedan protiv drugoga na dve ili više staza. Staze moraju biti postavljene identično a takmičari voze dve vožnje sa promenom staza. Visinska razlika mora biti između 80 i 100 m. Razmak između crvene i plave staze mora biti od 6 do 7 m. Skija se na ispadanje i pobednik iz dve vožnje ide do samog finala (sistem eliminacije). Maksimalni broj ucesnika je 32. Ovdje važe slalomska pravila.
FIS STAZE
Kada se nađete na nekom skijalištu i vidite neku stazu koja ima oznaku FIS-a znajte da ona zadovoljava sve navedene kriterijume da bi se mogla postaviti staza za službeno takmičenja međunarodnog nivoa.
Srodne strane

Alpsko skijanje - Sport
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snegom. Ime je dobilo po Alpima, planinskom vencu u Evropi...

Alpske skijaške discipline
Takmičar na posebno pripremljenoj stazi, označenoj "vratima", svlađuje određenu visinsku razliku što većom brzinom. Ukoliko neka vrata promaši - takmičar je diskvalifikovan ...

FIS sistem bodovanja Svetskog kupa u alpskom skijanju
Svake sezone pobednik FIS Svetskog kupa u alpskom skijanju dobija kristalni globus. Pobednici u svakoj disciplini (slalom, veleslalom, superveleslalom, spust, paralel) dobijaju „mali...

FIS pravila u alpskom skijanju
Alpsko skijanje je najgledanije od svih skijaških takmičenja. Uzbuđenje i laka pravila (pobeđuje onaj ko ima najkraće vreme od početka do kraja)...

Slalom
Slalom zajedno sa veleslalomom spada u tehničke discipline alpskog skijanja (za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust). Riječ...

Veleslalom
Veleslalom je skijaško takmičenje u kojem je cilj da takmičar najbrže prođu zadanu stazu, uz pravilan prolazak postavljenijh kapija - vrata, koja...

Super veleslalom
Super-veleslalom ili Super-G (skraćenica od "Super Giant Slalom"), što bi se moglo opisati kao "poseban veleslalom".

Spust
Spust je najbrža disciplina u alpskom skijanju. Uz super-veleslalom spada u tzv. brze discipline, za razliku od tehničkih disciplina u koje...

Super kombinacija
Super kombinacija je podvarijanta Alpske kombinacije, discipline alpskog skijanja koja predstavlja spoj tehničke i brze discipline, gde se skijaši takmiče u slalomu...

FIS Svetski kup u alpskom skijanju
Svetski kup u alpskom skijanju je skup takmičenja u disciplinama alpskog skijanja u organizaciji Međunarodne skijaške federacije (FIS). Prvo takmičenje je održano...

FIS Masters kup takmičenja
Na FIS Masters Kup takmičenju mogu da učestvuju samo takmičari i takmičarke stariji od 30 godina, koji su prijavljeni u svojim nacionalnim...

Grass ski - Skijanje po travi
*Letnja varijanta alpskog skijanja* Prvi put se pojavljuje u Nemačkoj početkom šezdesetih godina, a namena je bila da skijašima omogući letnji...

Speed ski - Brzinsko skijanje
Speed ski - Brzinsko skijanje je skijaška sportska grana gde je cilj ostvariti što veće brzinske rekorde na skijama. Obzirom da...

Alpsko skijanje stagnira
Opšti utisak je da da svetsko skijanje stagnira u poslednjih pet godina, sve je manje interesovanja, poseta opada, a publika se...

Skijanje je industrija
Skijanje je velika industrija, borba moćnih proizvođača zimske opreme, sponzora, nacionalnih Saveza i na kraju takmičara. Poslednjih godina komercijalizacija ovog sporta je...
- Voz "Glacier Express" - Od Cermata do Sent Morica, 8 sati vožnje kroz Alpe
- Snow Team Vršac, na najelitnijem evropskom skijalištu Tri doline - Meribel 2024
- Snow Team Vršac po peti put u ski centru Bansko
- Snow Team Vršac u Banskom - Ljubav koja traje
- Snow Team Vršac na krovu Evrope - Matterhorn Ski Paradise