Od državnih do olimpijskih simbola

Naš olimpijski komitet je tokom minulih 100 godina „menjao” zemlje i nazive, a još znak koji su na grudima nosili olimpijci
Olimpijski komitet Srbije 16. marata 2011. promenio je svoj logo, znak pod kojim su sportisti Srbije prvi i poslednji put učestvovali na letnjim olimpijskim igrama, u Pekingu 2008. godine. Umesto znaka sa državnom zastavom iznad koje stoje olimpijski krugovi, a ispod napis „Srbija” naši sportisti će na Igrama u Londonu iduće godine, na 100. godišnjici prisustva na olimpijskoj sceni, na grudima imati novi „grb” – koji čine olimpijski krugovi kao simbol olimpizma i, ispod njih, štit sa ocilima (deo grba Republike Srbije), kao državni simbol. Moderno dizajnersko rešenje ne sadrži ime zemlje...
Međunarodni olimpijski komitet je i ovog puta odobrio novi znak našeg olimpijskog komiteta, možda i rekordera medu nacionalnim olimpijskim komitetima, po broju promena svog obeležja, odnosno grba koji su naši sportisti nosili na olimpijskim igrama.
Olimpijski komitet Srbije, osnovan 1910. kao Srpski olimpijski klub, primljen je u MOK 1912. – bez znaka. Tada ih nisu imali ni ostali olimpijski komiteti.
Na početku – državni grb
Sportisti su se izmedu dva velika rata na olimpijskim igrama, po pravilu, takmičili sa državnim grbom na grudima.Nažalost, ne zna se da li su naši prvi olimpijci Dušan Milošević i Dragutin Tomašević, u Stokholmu 1912. na grudima nosili grb Kraljevine Srbije. U dokumentima iz tog doba stoji da se u Stokholm nosila zastava dugačka četiri metra i to je sve. Prva olimpijska misija Srbije u kojoj su, pored dvojice pomenutih atletičara, bili stručni rukovodilac Andra Jović i delegati na Kongresu MOK Svetomir Ðukić, direktor i Dragoslav Vojinović, sekretar OKS, nije ostavila za sobom ni jednu zajedničku fotografiju iz Stokholma. Jedina fotografija na kojoj je slučajno zabeležen nastup našeg sprintera sačuvana je u Stokholmu. Na njoj je iza pobednika kvalifikacione trke na 100 m Švedanina Lindberga naš Milošević, koji je zauzeo treće mesto sa „11 sekundi i 3/5”. Vidi mu se levo rame i deo grudi, deo glave, leva noga... Na levoj strani grudi nema grba, ali tada se grbovi nisu nosili na srcu, vec posred grudi...
Sa osnivanjem Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca naš olimpijski komitet postaje Jugoslovenski i na Igrama u Antverpenu 1920. fudbaleri SHS nastupaju pod imenom „Yougo-slavie”, a na grudima nose grb Kraljevine: bele orlove (ispod krune) sa štitom na kojem su delovi srpskog, hrvatskog i slovenačkog grba.
Pod tim obeležjem jugoslovenski sportisti nastupali su sve do 1936. i Igara u Berlinu. Na fotografijama iz tog doba uocavaju se ipak razlike u veličini grba, boji pozadine, ali i mesta na kojem se nosi. Fudbaleri su nosili veliku verziju na levoj strani grudi, gimnastičari manju na sredini grudi...
Fudbaleri u Parizu 1924.god.
Prvi znak JOK kreiran za Rim 1960.
Nova Jugoslavija debituje 1948. na Igrama u Londonu sa državnim grbom sa pet buktinja i crvenom petokrakom, a prvi znak Jugoslovenskog olimpijskog komiteta, na svečanim „uniformama” lansiran je na Igrama u Rimu 1960. godine. Bio je horizontalan, a činila ga je državna zastava iznad koje su bili olimpijski krugovi, a ispod napis „Jugoslavija”. Na dresove i dalje je bio prišiven državni grb sa buktinjama.
Za Tokio 1964. znak je stilizovan. Zvezda petokraka je iskočila iz zastave i ušla u olimpijske krugove, a do nove promene došlo je već za Igre u Meksiku 1968. Znak JOK, bio je u obliku štita, na donjem kraju zaobljen. Ispod olimpijskih grugova pisalo je Jugoslavija, a ispod je bio grb SFRJ, koji je i dalje krasio dresove sportista.Isti znak sportisti su nosili na trenerkama i u Minhenu 1972. ali na svečanim „uniformama” imali su „spljošten” beli štit sa napisom „Jugoslavija” velikim olimpijskim krugovima i zastavom koja se spuštala niz stranice štita...
U Montrealu 1976. nestaje beli znak, a na starom znaku izvršena je korekcija. Napis „Jugoslavija” nije ispisan vodoravno ispod zastave, vec polukružno iznad grba sa pet buktinja. U Moskvi 1980. naziv zemlje na grbu na sportskoj opremi je ponovo ispisan horizontalno u gornjem delu grba, a na odelima za svečano otvaranje i zatvaranje znak JOK je sličan donedavnom – na belom polju ispod olimpijskih krugova i trobojke pisalo je „Jugoslavija”. Isti simboli korišceni su i u Los Andelesu 1984. i Seulu 1988. s tim što je na zvaničnoj opremi umesto znaka JOK bila odštampana trobojka sa petokrakom.
Bez obeležja u Barseloni 1992.
U Barseloni 1992. naši sportisti su nastupili bez nacionalnih obeležja kao individualni olimpijski učesnici, a razlog su bile sankcije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
U Atlanti 1996. prvi put na letnjim olimpijskim igrama sportisti na grudima nose grb SR Jugoslavije – dvoglavog belog orla na crvenom polju sa štitom na kojem unakrst stoje ocila i lav, a na starom znaku JOK trobojka je bez petokrake...
U Sidneju 2000. simboli su isti, a cetiri godine kasnije u Atini na znaku našeg olimpijskog komiteta na beloj pozadini ispod olimpijskih krugova i trobojke ispisano je „SCG”.
U Pekingu 2008. ispod olimpijskih krugova i države zastave (sa grbom) pisalo je „Srbija”.
U London ce naši sportisti putovati s novim znakom, još neprepoznatljivim u svetu i šteta je što u njega, možda izmedu olimpijskih krugova i štita sa ocilima, ili na krstu, nije nađeno mesto za „Srbiju”...
Izvor: Politika Autor: Ž. B. Objavljeno: 23.04.2011
Srodne strane

Pregled Zimskih Olimpijskih igara
Zimske olimpijske igre su višednevno sportsko takmičenje u zimskim sportovima na snegu i ledu, pandan Letnjim olimpijskim igrama. Prve Zimske olimpijske igre...

Prvih pola veka Zimskih Olimpijskih igara
Neželjeno dete svetskog olimpizma stiglo je do dvadesetog rođendana. Osnivač olimpijskog pokreta baron Pjer de Kuberten bio je ogorčeni protivnik Zimskih igara...

Zanimljivosti Zimskih Olimpijskih igara
Prve zimske olimpijske igre su održane u Šamoniju 1924 godine kao “Medunarodna zimska sporstka nedelja” , a naziv Zimske olimpijske igre su...

100 godina Olimpizma u Srbiji: 1910 - 2010
Olimpijski komitet Srbije (OKS) u 2010. godini proslavio je veliki jubilej, 100 godina postojanja Olimpijskog pokreta u Srbiji. Ovaj jubilej obeležen je...

Jugosloveni na zimskim Olimpijadama
Naši sportisti učestvovali su na 18 zimskih olimpijskih igara propustivši samo tri „bele olimpijade”. Igre u Lejk Plesidu 1932. propuštene su zbog...

Vučko - nezaboravna maskota ZOI Sarajevo'84
Kada se pomenu Olimpijske igare svi uzdahnu i sa setom pričaju o zlatnim danima Sarajeva i cele Jugoslavije. Mnoge stvari nikada neće...

Sećanje slovenačkih skijaških asova na ZOI Sarajevo, 38 godina posle
Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine posebno su uticale na popularnost zimskih sportova u Jugoslaviji. „Ljudi u bivšoj Jugi se i dalje...

36 godina od ZOI Sarajevo '84 – 07.02.2020
Kada se Sarajevo prijavilo za kandidaturu 14. Zimskih olimpijskih igara, grad nije mogao ponuditi ništa osim snega na okolnim planinama i bosanskih...

33 godine od ZOI Sarajevo '84
Pre 33 godine, 8. februara 1984. Sarajevo i cela Jugoslavija bili su u znaku Zimskih olimpijskih igara. Podsetite se toga! Bila su...

30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja
Prije tačno trideset godina, na Olimpijskom stadionu Koševo, hrvatska klizačica Sandra Dubravčić upalila je olimpijski plamen, čime je zvanično i počela Olimpijada...

25 godina od ZOI u Sarajevu
Period od 8.2.1984. do 19.2.1984. godine je sigurno najljepši period u istoriji Sarajeva, a XIV Zimske Olimpijske Igre sigurno najbolje organizirane Igre...

25 godina od ZOI '84 - Vratiti Olimpijski duh
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010 Na olimpijski duh i ovaj veliki sportski događaj u Sarajevu je ostalo tek...

25 godina od ZOI '84 - U potrazi za izgubljenim Gradom
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010 Od kasnih sedamdesetih, pa sve do onog 8. februara 1984, kada je tadašnji...

25 godina od ZOI '84 - Olimpijada u sred istorije, palata i minareta
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA Ovih dana obilježava se 25 godina od održavanja 14. Zimskih olimpijskih igara u...

20 godina od ZOI Sarajevo '84
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2004 Pre 20. godina, 8. februara 1984, pogledi gotovo celog sveta bili su uprti...

Branko Mikulić - Nesuđeni socijalistički car
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA Šetam po olimpijskim stazama prekrivenim jesenjim lišćem i u mislima rekonstruiram priču o...

Više volim Jureka, od bureka
Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA „Više volim Jureka, od bureka!” Transparent sa ovim natpisom, sasvim neočekivano pojavio se...

Olimpijska baklja ZOI Sarajevo 1984
Postoji decenijski običaj da iz Grčke pođe olimpijska baklja, da putuje svetom, zatim se donese u zemlju-domaćina Olimpijskih igara, a potom se...

Sarajevo '84 - Alpsko skijanje, bilten
XIV Zimske Olimpijske igre - SAarajevo 1984 Bilten - ALPSKO SKIJANJE U njemu su navedana imena svih aktera u organizaciji: - Rukovodstvo...

ZOI Sarajevo '84 - Kako smo dobili Igre…
Decenije su prohujale od februarskih dana 1984., zlatnih dana sarajevskih, koji su olimpijskim sjajem ispisali svijetle stranice istorije glavnog grada Bosne i Hercegovine....

ZOI ’84 iz fondova Historijskog arhiva Sarajevo
Povodom obeležavanja 33. godišnjice početka Zimskih olipijskih igara ZOI ’84 u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo prezentovao je kroz dane otvorenih vrata najznačajnije dokumente...

Od nestašnih dečaka do šampiona
Istorija zimskih Olimpijskih igara protkana je ne samo vrhunskim ostvarenjima, već i zanimljivim pričama koje okružuju "bele staze" od prvih Igara do...

Kako je "Nedelja zimskih sportova" prerasla u ZOI
Dvadeset petog januara 1924. godine organizovane su prve Zimske olimpijske igre u francuskom Šamoniju. Tek što je Evropa lečila rane od...

Beograd 1992 - Granica snova, kandidatura za OI
Kako je sredinom osamdesetih Beograd postao najozbiljniji kandidat za organizaciju najvećeg sportskog događaja i kako je bez nje ostao. Stariji ljubitelji sporta sećaju...

11. ZOI - Sapporo, Japan, 1972.
Jedenaeste ZOI, koje su se u japanskom Sapporu održale od 03. - 13. februara 1972. godine. Četrdeset i dve godine od prvih...

Abeceda ZOI Sarajevo '84
Četrnaeste zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. godine u Sarajevu. To su bile prve zimske olimpijske igre...
- Voz "Glacier Express" - Od Cermata do Sent Morica, 8 sati vožnje kroz Alpe
- Snow Team Vršac, na najelitnijem evropskom skijalištu Tri doline - Meribel 2024
- Snow Team Vršac po peti put u ski centru Bansko
- Snow Team Vršac u Banskom - Ljubav koja traje
- Snow Team Vršac na krovu Evrope - Matterhorn Ski Paradise