evo uvid u resurse ima i na srpskom...
http://www.worldometers.info/
evo uvid u resurse ima i na srpskom...
http://www.worldometers.info/
SNOWHUNTERS MNE ===> https://www.facebook.com/SnowHunters.me
Drugovi mladi ste i pomalo sebični. Ko da sam ja nešto star, ali poenta je ostaviti ponešto od resursa i generacijama koje dolaze a ne sve potrošiti, spaliti, pojesti i popiti.
Smanjiti zagađenost u gradskim jezgrima? Zašto gradska jezgra a ne ostalo?
Zato što tu mi živimo?
U gradska jezgra bicikla i pješke.
Ne zato što mi tu živimo, vam gradova ima manje stanovnika po km2 a samim tim manje automobila i zagađenja. Spominjao sam samo fosilna goriva, za koja smatram da ce uskoro, bar sto se tice transporta otici u zaborav a da ce nas ovo doba podsećati na automobile sa "dušom", koja se na žalost sve više gubi, a oni postaju bezlična sredstva za transport. Ima tu kod mene u kraju jedan Porsche 991 993, još uvek se naježim kad čujem vazdušno hlađeni bokser šestak . Takvim automobilima opraštam i koji gram CO2 više i gledam na njih kao na spomenik jednog vremena koje prolazi . Uh, malo sam se uživeo, al shvatate poJentu
Široka je to tema i puno ima filozofiranja . Nekoga baš briga, većinu je "kao briga", jedan deo shvata da ne može svetu da pomogne pa samo sebi pomaže i na kraju ima i onih koji žele svima da pomognu. Samo se zapitajte koji npr. auto vozite (kada ste kupovali auto, da li ste birali auto sa manjom masom, kubikažom, potrošnjom i emisijom - ili vam je to bila 10 stavka), niko ne pominje mašine za pranje veša/pranje sudova (svakog dana ispusti u reke veliku količinu čistih otrova / deterženata [koji ne mogu da se prečiste u fabrikama otpadnih voda] - po porodici - pa pomnožite sa brojem domaćinstava u vašem mestu i onda razmislite kako izgleda reka posle vašeg mesta)...
Dakle, ako ste birali auto po emisiji, ako koristite ekološke deterdžente, možete umanjiti emisije i zagađenje vaše okoline. Ako ne radite nijedno od ovoga a pričate o klimatskim promenama i kako mi na njih utičemo onda je to čista demagogija .
Ova dva primera sam samo naveo kao primer, postoji još dosta stvari koje mogu da se urade za sve nas, ne kažem da ja to radim - nego samo ne želim da se "filozofira" o tome a da se ništa ne radi .
Na kraju, ako ne verujete da ćete vašim ponašanjem spasiti planetu, onda možete barem da mislite na sebe i vašu porodicu, kako se hranite (i važnije sa čim se hranite) i šta pijete, sport, čist vazduh (na ovom forumu i jesmo zbog toga zato što volimo prirodu, planine, čist vazduh i sportove koji nas tamo što duže zadržavaju) itd..
ima demagogije, kako da ne. Prije jedno, ima možda i godinu dana, bio sam na nekom skupu kompanije SAP, gdje je kao jedna od novih krilatica bila i "sustainability" (rimuje se sa avaliability i scalability - inače SAP, kao ni ostale globalne softverske kompanije liše google-a, nije napravio ništa pametno i korisno poslednjih 10 godina). Neki dežmekasti čikica je objašnjavao na koji način to SAP pomaže očuvanju okoliša: programeri analiziraju i pišu kod koji će trošiti manje hardverskih resursa a time i trošiti manje energije za napajanje. Šuplja priča - u praksi je to potpuno drugačije, nove verzije softvera su uvijek gladne za jačim hardverom . Kasnije sam sjedio sa čikicom u društvu i žalio mi se kada je jednom, zbog valjda onog pepela nad Evropom, morao putovati od Amsterdama do Beča sa, možeš misliti, golfom. Nije mogao iznajmiti džip ili neku krkansku limuzinu.
ORACLE takođe ima masu marketinga na ovu temu, a u praksi se ponaša potpuno suprotno - nova verzija fussion midleware-a ima u sebi nekakav weblogic application server koji ti ne treba ni za šta, ali se mora instalirati i vrtiti na jakom serveru i potpuno bespotrebno trošiti energiju,
Ja sam za to da se svako pomalo bori a i pokazuje činim primjerom. Ne mogu se baš pohvaliti da vozim malo auto, ali ima neku oznaku "blue efficiency" i troši do 7.5 l/100 km. Da li bi ga zamijenio sa električnim koje bi imalo nešto manje komfora? Svakako - ali se mora riješiti domet. Ostale navike - ne volim previše avionski prevoz i izbjegavam, bez kad moram. Call conferencing i slične stvari mogu pomoći. Ovo za mašinu za suđe - moram priznati da nisam obraćao pažnju. Ima još stvari, široka je tema, ali tačno je da, čak u većem broju slučajeva, preovladava demagogija.
Sve mi se cini,da krecu sve toplija leta,a zime sve hladnije..U slucaju da u Srbiji po planinama i ne bude toliko snega(govorim za siromasnije skijase),uvek moze da se napravi zajecarska kombinacija, tamo sibaju topovima vestacki sneg,tako da stza bude stvarno pristojna!
Ja sam kupio ekoloski snowboard. Environment friendly, a pri tom jos made in the USA tako da cuva poslove normalnom svetu. Kola nemam, a to stanje je bolje od bilo kojih kola sa malom emisijom.
Cao Goksi!
Britanski list „Gradijan“ prenosi izjavu Dženifer Fransis sa američkog Univerziteta Rutgers, koja navodi da je ovaj evropski region iskusio veoma teške zime nakon leta u kojima je morski led bio veoma tanak, kao što je to bio slučaj 2011. i 2007. godine.
- Ne možemo još da iznosimo procene, ali ne bih bila iznenađena da vidim divlje (temperaturne) ekstreme ove zime - rekla je Fransisova.
Ovogodišnje topljenje leda preteklo je rekord iz 2007. za područje veličine Teksasa. Mark Seriz, direktor američkog Nacionalnog centra za podatke o snegu i ledu iz Kolorada, kaže da su stručnjaci za polarni led „smatrali da će proći mnogo godina dok ponovo ne budemo videli bilo šta nalik onom iz 2007“. Do sada nezabeleženo širenje Arktičkog okeana bez leda apsorbovalo je tokom kratkog polarnog leta sunčevu energiju 24 sata dnevno. Toplota iz vode će morati da bude oslobođena u atmosferu kako bi ove jeseni led mogao ponovo da se formira.
Ova toplota i para imaće uticaj na vazdušne mase koje su važne za sve - vetrove koji duvaju sa zapada na istok između hladnog Arktika i toplih srednjih geografskih širina. Drugi istraživači su već pokazali da se vazdušne struje poslednjih godina premeštaju ka severu.
- Vazdušna struja je jasno slabija. To znači da su vremenski sistemi, bilo da se radi o kiši ili suvim vremenskim uslovima, spori da bi nastavili s kretanjem i trajali duže. Na kraju to može da rezultira uslovima koji su proizveli strašan vrući talas u zapadnoj Rusiji tokom leta 2010. godine - objašnjava Fransisova.
Ovog leta, Grenland je iskusio sličan blokirajući anticiklon, što je rezultiralo rekordnim površinskim topljenjem njegovog ledenog pokrivača. Džejms Overlend, okeanograf i istraživač na Univerzitetu u Vašingtonu, kaže da se ove promene dešavaju mnogo ranije nego što su naučnici očekivali.
- Za sada smo imali samo malo globalnog otopljenja - rekao je Overlend.
On ocenjuje da će, kako morski led bude nastavio da se smanjuje, vazdušna struja verovatno nastaviti da još više slabi i premešta se dalje oprema severu, donoseći divlje temperaturne promene.
- Mi smo na potpuno nepoznatoj teritoriji.
Izvor: Nemanja Vlačo, www.blic.rs
http://www.skijanje.rs/vesti/ekstrem...-sever-evrope/
Zoran, www.skijanje.rs
Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)