stekan
18.09.2010, 21:50
Elem, daklem, u pancericu se ubaci metalni hepek koji simulira nogu, pa se isti iznad pancerice prikači na mašinu prije testiranja prednjeg veza. Za testiranje zadnjeg veza se koristi traka koja ide ispod pete pancerice.
Proces otprilike izgleda ovako:
- unesu se podaci o skijašu: visina, težina, starost i kategorija (početnik, osrednji, sportski)
- unese se dužina đona pancerice u mm
- testira se izbacivanje prednjeg veza na obe strane, kao i izbacivanje pete
- na osnovu ubačenih podataka mašina zna koji optimalan moment izbacivanje treba da ima vez (prikaže ga sa lijeve strane displeja), a testiranjem izmjeri stvarni moment izbacivanja i razliku u odnosu na optimalnu vrijednost (prikazuje desno)
- vez se priteže ili otpušta dok testiranje ne pokaže da su izmjerene vrijednosti blizu optimalnih
U praksi se može desiti da nakon ovog procesa imate jedan prednji vez na 6, a drugi na 8, ali znate da su oba jednako zategnuta i da vam skale na vezu nisu tačne.
Namjerno sam koristio izraz moment izbacivanja, a ne sila izbacivanja. Taj moment je u stvari proizvod (umnožak) sile izbacivanja i dužine đona. Moment izbacivanja petnog veza je oko 4 puta veči od momenta prednjeg veza. Bojevi na skali veza (obično od 3 do 10 ili 12) u stvari predstavljaju moment izbacivanja prednjeg veza iskazan u daNm (deka-njutn-metar). I vrapci znaju da je jedan deka-njutn ono šta narod zove kilogram, pa samim tim oznaka 6 na vezu označava da prednji vez treba da izbaci pri sili od 6 kilograma ako je dužina đona 1 metar ili realnije na 18kg za đon 330mm.
U tabelama za podešavanje vezova dvije desne kolone sa oznakama "Mz (Nm)" i "My (Nm)" pokazuju optimalne vrijednosti kojima treba težiti. Mz je moment oko ose Z izražen u Nm (njutn-metar).
Ovo znači da je za sigurnost noge bitan moment, a ne sila, jer moment zavisi i od sile i od dužine đona. U praksi, ako imamo dva skijaša iste visine, težine, starosti i znanja skijanja, ali različitog broja cipela, onaj sa dužim đonom pancerice treba na skali veza da ima manju vrijednost.
Zaključak: da se Njutn nije rodio, niti bi danas imali gravitaciju, niti bi bilo skijaških vezova.
Proces otprilike izgleda ovako:
- unesu se podaci o skijašu: visina, težina, starost i kategorija (početnik, osrednji, sportski)
- unese se dužina đona pancerice u mm
- testira se izbacivanje prednjeg veza na obe strane, kao i izbacivanje pete
- na osnovu ubačenih podataka mašina zna koji optimalan moment izbacivanje treba da ima vez (prikaže ga sa lijeve strane displeja), a testiranjem izmjeri stvarni moment izbacivanja i razliku u odnosu na optimalnu vrijednost (prikazuje desno)
- vez se priteže ili otpušta dok testiranje ne pokaže da su izmjerene vrijednosti blizu optimalnih
U praksi se može desiti da nakon ovog procesa imate jedan prednji vez na 6, a drugi na 8, ali znate da su oba jednako zategnuta i da vam skale na vezu nisu tačne.
Namjerno sam koristio izraz moment izbacivanja, a ne sila izbacivanja. Taj moment je u stvari proizvod (umnožak) sile izbacivanja i dužine đona. Moment izbacivanja petnog veza je oko 4 puta veči od momenta prednjeg veza. Bojevi na skali veza (obično od 3 do 10 ili 12) u stvari predstavljaju moment izbacivanja prednjeg veza iskazan u daNm (deka-njutn-metar). I vrapci znaju da je jedan deka-njutn ono šta narod zove kilogram, pa samim tim oznaka 6 na vezu označava da prednji vez treba da izbaci pri sili od 6 kilograma ako je dužina đona 1 metar ili realnije na 18kg za đon 330mm.
U tabelama za podešavanje vezova dvije desne kolone sa oznakama "Mz (Nm)" i "My (Nm)" pokazuju optimalne vrijednosti kojima treba težiti. Mz je moment oko ose Z izražen u Nm (njutn-metar).
Ovo znači da je za sigurnost noge bitan moment, a ne sila, jer moment zavisi i od sile i od dužine đona. U praksi, ako imamo dva skijaša iste visine, težine, starosti i znanja skijanja, ali različitog broja cipela, onaj sa dužim đonom pancerice treba na skali veza da ima manju vrijednost.
Zaključak: da se Njutn nije rodio, niti bi danas imali gravitaciju, niti bi bilo skijaških vezova.