TEME
Supernovatravel2016
Filiptravel2016Baner468x60

Crna Gora je imala klizalište još 1889. godine

ustavklizackogdrustva300x200

Postojalo je klizalište ali i "Ustav cetinjskog klizačkog društva"

Šira javnost u Crnoj Gori, ne zna da je 1889. godine u ondašnjoj prijestonici Crne Gore na Cetinju postojalo klizalište.

U periodičnim publikacijama, koje su izlazile u Crnoj Gori toga vremena, mogu se naći podaci vezani za ovaj "gospodski sport". Oni svjedoče da u „malenoj Crnoj Gori" ovaj sport nije bio nepoznat. Na to ukazuje i istoričar sporta Rastko Radunović, koji u svom radu "Pojave i razvoj modernog sporta u Crnoj Gori do 1914.godine" (Fizička kultura, časopis za stručna i društvena pitanja, Titograd, br.1/1980, str 109-116) bilježi sljedeće "...navijek ' se tociljamo kad god ima leda" „...sa gvozdenim klizalicama". Na drugom mjestu Radunovic iznosi sledeći podatak "prije tri godine bilo je nešto leda pod "jabukom", gdje se - tociljamo (na uglačanoj ledenoj stazi klizati-tociljati - prim. B.B). Svi ovi podaci ukazuju na to da se počeci ovog sporta u Crnoj Gori mogu vezati za pomenutu godinu. Da su Crnogorci bili živo zainteresovani za sve vrste sportova, pa i za klizanje vidi se iz podatka da je već 10. III 1891.god formirano "Društvo za gimnastiku, tociljanje i borenje". Sljedeće 1892. godine pokrenuta je inicijativa za formiranje posebnog klizačkog društva. Već 30. oktobra 1892. godine donijet je "Ustav cetinjskog klizačkog društva", kojim se preciziraju ciljevi društva, ko može biti član, pod kojim uslovima, koje su obaveze člana itd.

Da bi čitaoci vidjeli o kakvom se aktu radi citiraćemo član 7 ovog Ustava:
"Na mjestu klizanja svak je duzan držati se šljedećih pravila:
a) bez konjica i sa sabljama ili štapovima ne smije niko na led izlaziti; ko prestupi ovo pravilo - plaća 1.fiorin globe;
b) djeca i početnici valja da se drze krajeva, kuda će im se označiti;
v) ne smije se pušiti, da se ukloni opasnost, koju bi mogli ostatci cigara ili zigica prouzrokovati; ko prestupi ovo pravilo, plaća 2 fiorina;
g) na led se ne smije ništa, pa ni snijeg bacati; ko pogriješi, plaća 2 fiorina globe. Globa se određuje na dobrotvorne ciljeve."

       Nešto kasnije "Cetinjski vjesnik" od 21.12 1911. godine u tekstu o klizalištu donosi sljedeću vijest: "Kako su postali lijepj dani, to je kao i svake godine - od 1892. otvoreno klizalište u Donjem polju ispod Orlovog krša - gdje svako popodne uz prijatne zvuke vojne muzike najotmeniji svijet oba pola naše prijestonice kližu na ledu i niz brda". U tekstu se dalje kaže da "u klizanju učestvuju i svi mladi članovi kraljevske porodice, a osobito NJ.K. visočanstvo kralj Petar, knjeginjice Ksenija i Vera, koje su poznate kao velike ljubiteljice "ovog zimskog sporta".

Ko bi vjerovao da će u Crnoj Gori naći, klizalište, i to zaista izvrsno?

       Možda najljepši i najvjerniji opis klizališta ostavio nam je već pomenuti norveški kapetan Angell, u svojoj sada već poznatoj knjizi "Kroz Crnu Goru na skijama". Citiramo dio koji govori o klizalištu: "Ko bi vjerovao da će u Crnoj Gori naći, klizališle, i to zaista izvrsno? Kad se prođe pokraj Dvora, i probije nekako između zbilja zastrašujućih smetova, i krene još malo stazom duž Kneževskog parka, prvo ugledate Kneževsku kapelu sa starim Manastirom, a odmah kraj nje, na poljani, predivno malo klizalište". Dalje kaže da je "...dovoljno hladno i sportista ima dovoljno, a vodovod je prvoklasni. Uz klizalište je odaja za presvlačenje, kao i prostorija za bife kad su prijemi, tu je novi vatrogasni šmrk da se poliva led svake večeri, pa orjentalne svjetiljke i luče - a ponekad svira i kneževski orkestar". Angell je oduševljen okolinom grada, kao i cetinjskim narodom. Brda oko Cetinja je vidio kao "divlje, snijegom pokrivene planine", a o građanima kaže sljedeće ,,.."tako lijepi, prekrasno odijeveni - nigdje ne postoje. Crnogorci u zlatnom izvezenim crvenim gunjevima i sa raznobojnim svilenim maramama, zatim gospoda iz različitih poslanstava, pa dame, i one različitih nacionalnosti - ponajviše ipak Crnogorki sa dvora". Dalje kaže da je česti posjetilac klizališta i "mladi knez Mirko". Angellovom ushićenju nije bilo kraja pa nastavlja: "Ovdje se klizaju kao u Kristijaniji, neko bolje, neko slabije, većina kao u nas... Ipak, princ Karađorđević kao i austriski dragonski poručnik von Kohlenberg, veoma su vješti klizači. Prinčeva kćerkica izuzetno je nadarena". Večernje zabave nа klizalištu Angell doživljava kao "najljepše sportske uspomene", pa nastavlja..."! sve te prekrasne boje, ti lijepi ljudi, sve fanststatično, kao u bajci, tako poetično, tako neobično, to je Crna Gora". I da još jednom podsjetimo, sve ove lijepe riječi izgovorio je norveški kapetan Angell, koji je na skijama prošao Crnu Goru. Vrsni kulturni poslenik i istraživač dr Novak Jovanović, autor antologijske knjige "Sport u Crnoj Gori do 1914. godine", ovu Angellovu knjigu objavio je na Cetinju 1994. godine, na zadovoljstvo brojnih čitalaca, čime se na najljepši način odužio ovom znamenitom norveškom kapetanu i velikom prijatelju Crne Gore.

     Kao što se vidi iz ovog teksta, Crnogorci u ovom sportu imaju dugu i zavidnu tradiciju. Na žalost, okolnosti u kojim je Crna Gora egzistirala skoro čitavi jedan vijek, doprinijele su da klizanje postane zaboravljeni sport. Danas, poslije više od 115. godina, Crnogorci ponovo imaju priliku da kližu kao nekad u doba Nikole I. Obaveza današnjih generacija Crnogoraca je da ovaj sport ponovo ožive, otvaranjem klizališta i edukovanjem omladine koja će, uz prirodni dar za sportove, možda već sjutra ili u najskoroj budućnosti pronijeti slavu Crne Gore. Zašto da ne!


           Izvor: www.montenegrina.net

 

Niko nije komentarisao ovu stranu.

Pošaljite svoj komentar


Istorija skijanja u Crnoj Gori

fridrihangel

     Početak skijanja u Crnoj Gori se vezuje za Fridrih Angela, koji je krajem XVIII veka, došavši iz Norveške, obučavao Crnogorce skijanju....

Smučanje u Crnoj Gori ima duboke korijene

chosen300

Pocev od 1967. godine pa do 1989. godine odrzavao se tromec republika Srbije, Makedonioje i Crne Gore u alpskom i nordijskom skijanju....

Razvoj zimskih sportova na Durmitoru

daki2006

     Durmitor je i motorna sila kretanja svih uspona i padova, mogućnosti i stremljenja ka boljem u skijanju, sa konfiguracijom terena koja...

Kada su Crnogorci prvi put videli skije

ha1280

     *Đavo na šticama*      Negdje krajem 1892. godine, u austrougarski Kotor, došao je mladi norveški oficir, željan avantura i putovanja u nepoznate...

Božo Čvorović - rekorder Crne Gore u skijaškim skokovima

Boo vorovi 2 300x200

*Božo Čvorović* je 1962. preskočio 46 metara na Žabljaku, skakaonice su ubrzo porušene, pa je i danas rekorder Crne Gore u skijaškim...

Istorija skijanja na Durmitoru

kafanaobnova

     Pod Durmitorom se još priča da je Radule Šibalić, kao dječak, prvog skijaša koga je u životu vidio opisao kao "čovjeka...

Legendarni spust na Durmitoru 1984: Debitant najbrži na skijama Kena Rida

amal i Vujii na tuocu640x427

Padine Štuoca i durmitorsko selo Bosaca pamte mnoga skijaška takmicenja, ali ne i vecu senzaciju od pobjede potpunog anonimusa na prvenstvu Crne...

Henrik Angel, Norvežanin koji je donio prve skije u Crnu Goru

ha v2

Prvi ski klub i škola skijanja na Balkanu su osnovani na padinama Lovćena u Crnoj Gori davne 1892. godine zahvaljujući norveškom kapetanu...

Razvoj skijanja na Turjaku - Rožaj

Turjak ist 300x200

Kada je u sklopu nekadašnjeg GIR-a, formirano preduzće za ugostiteljstvo i turizam, raspolagalo je sa 360 ležaja u dva hotela »B« kategorije...

Hajla, Turjak - Rožaje, kako je nekada bilo?

hotelrozaje

Rožaje je nekoliko decenija bilo jedan od značajnijih turističkih centara u Crnoj Gori i regiji. U periodu od 1978. do 1983. godine...

Austrougarska žičara Kotor–Cetinje iz 1916

zicara kotor cetinje300x200

Tokom marta 2015. održana je javna rasprava o Nacrtu Koncesionog akta i Ugovora za projekat „Izgradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje“...