Detaljna analiza uticaja dužine i radijusa skije na skijanje

[niipheus]

Mislim da vec ima clanak napisan, verovatno Stekanov, a i nije neka nauka kad znas sta treba da gledas od ulaznih parametara. Po tabeli se sve lako resava, samo se treba premeriti

[wlad]

Npr. ovaj kalkulator:

http://www.dincalculator.com/

Kod veza i nema prostora za pametovanje, uneseš parametre i dobiješ vrednost.. Jedino pametno što možeš da uradiš je da odneseš skije da se podese na mašini.

[ibane]

Radijus kod istog modela skija za duzinu npr. 160 i 170 je isti ili razlicit?

[wlad]

Najčešće je različit. Za npr. Head i.SL:

LENGTH SHOVEL WAIST TAILS RADIUS
170 123 66 108 12,2
165 122 66 107 11,5
160 121 66 106 10,7
155 121 65 106 10,0
150 120 65 105 9,4

[ibane]

Sto znaci da nije ista sirina zaokreta u idealnim zaokretima kada bi se pratila krivina skije tj. karving. Naravucenije: isti skijas kada vozi kracu i duzu skiju sirina zaokreta nije ista.

[stekan]

E, momci, lepo sto sve objasnili na naucnoj osnovi. Procitah detaljno i kao dipl. ing masinsva shvatih SKORO sve Sta i kako su shvatili oni koji nisu ucili statiku, kinematiku, dinamiku i otpornost materijala ne mogu znati.
No, bilo bi dobro da sad neko ko ima znanja, volje i vremena lepo objasni i stelovanje veza na slican nacin - u zavisnosti od tezine skijasa (mnogima jedini kriterijum), skijaskog znanja, VISINE SKIJASA i DUZINE PANCERICE. Poslednja dva se cesto zanemaruju.

Jedva cekam analizu...

Kolega Bokyn, tekst o podešavanju vezova stoji na sajtu pod Oprema - Alpsko skijanje: http://www.skijanje.rs/ski-oprema/op...jaskih-vezova/

Ako sam dobro shvatio, interesuje te zašto je standard ISO 11088 između ostalih elemenata za podešavanje vezova uzeo visinu skijaša i dužinu đona.

Visinu skijaša ne posmataju samostalno, već u kombinaciji sa težinom. Ideja je da stepen sigurnosti (*1) bude što veći, pa kombinuju visinu i težinu kako bi obezbijedili da vrlo mršavi i vrlo debeli skijaši izaberu što manju vrijednost jačine izbacivanja veza. Čitav standard je "pesimističan", tj. okrenut izboru što manjeg, a još uvijek dovoljnog DIN broja.

Po pitanju dužine đona, kosti ne lomi sila već moment. Vezove ne izbacuje prilikom pada sila već moment. Moment je sila (*2) puta krak (*3). Oni brojevi na skali vezova su vrijednosti momenta izbacivanja prednjeg veza u dNm. Moment izbacivanja zadnjeg veza je oko 4 puta veći. Ti brojevi na skali veza nemaju veze sa težinom skijaša kako to 70% skijaša i 100% trgovaca misli. Za vez sa skalom do 10 kažu "vez za skijaše od 100 kg". Za koga je onda takmičarski vez sa skalom do 30? Za skijaše od 300 kg?

*1 = stepen sigurnosti se nekada davno dok sam bio dipl.inž. mašinstva koristio kao koeficijent kojim se neka izračunata vrijednost množila da bi se dobila jača tj. sigurnija konstrukcija
*2 = sila do koje vez drži a da ne uzbaci
*3 = krak je dužina đona

Sto znaci da nije ista sirina zaokreta u idealnim zaokretima kada bi se pratila krivina skije tj. karving.

Ovo mi je malo nejasno. Radijus skije i radijus zavoja nemaju između sebe znak jednakosti. Radijus skije je fizički radijus bočnog luka skije koja leži na ravnoj podlozi. Povećavanjem bočnog nagiba radijus zavoja se smanjuje u odnosu na radijus skije. Što je bočni nagib veći, to je veća razlika između radijusa zavoja i zvaničnog radijusa skije.

Naravucenije: isti skijas kada vozi kracu i duzu skiju sirina zaokreta nije ista.

Da, ako je radijus skije različit. Ne ako je različita dužina, a isti radijus. Radijus ima najveći uticaj na ponašanje skije. Isti model skije ima različit radijus za različite dužine. Sa druge strane, neki model na 160 cm će imati veći radijus od drugog modela na 177 cm.

[niipheus]

Zar radijus krivine ne zavisi od toga koliko je skija nagnuta a ne od deklarisanog na samim skijama?

[stekan]

Zar radijus krivine ne zavisi od toga koliko je skija nagnuta a ne od deklarisanog na samim skijama?

Možda je zabuna u lingvistici: ti koristiš riječ krivina, a ja zavoj. Pod zavojem mislim isključivo na trajektoriju kretanja skija po snijegu, tj. na trag koji skija ostavi na snijegu.

Povećavanjem bočnog nagiba skijaša (bočni nagib potkoljenice prema snijegu) radijus odskijanog zavoja se smanjuje (i uvijek je manji od deklarisanog radijusa skije).
Ali za isti nagib skijaša neće biti isti radijus zavoja na skijama sa R13 m i na skijama sa R18 m. Dakle, pored bočnog nagiba skijaša u zavoju i deklarisani radijus skije utiče na veličinu zavoja. Dugim riječima: izbor modela skija utiče na veličinu zavoja. Ako znamo (a znamo) da je za isti model skija različit radijus na različitim dužinama, tada vrijedi trećim riječima: izbor dužine skija utiče na veličinu zavoja (za isti model skija).
I opet u ovoj priči nigdje nema uticaja visine skijaša.

Nigdje nisam napomenuo, ali valjda se podrazumijeva: sva dosadašnja priča se odnosi na karving tehniku skijanja i na čiste karving zavoje.

[plageton]

Kada mi je nameštao vez na pretposlednjim skijama, majstor mi je spravom zvanom nonijus iliti šuber merio debljinu potkolenice odmah ispod kolena. Delovalo je bizarno.

Ovo je poznat parametar u utvrivanju čvrstine veza a vidim i u članku koji je Stekan linkovao da se taj način više ne koristi, pa mi je ostala trajna misterija, to jest dve misterije: kakve veze ima debljina noge ispod stopala i, ako to već ima neke veze, zašto je taj način napušten?

[stekan]

Kada mi je nameštao vez na pretposlednjim skijama, majstor mi je spravom zvanom nonijus iliti šuber merio debljinu potkolenice odmah ispod kolena. Delovalo je bizarno.

Ovo je poznat parametar u utvrivanju čvrstine veza a vidim i u članku koji je Stekan linkovao da se taj način više ne koristi, pa mi je ostala trajna misterija, to jest dve misterije: kakve veze ima debljina noge ispod stopala i, ako to već ima neke veze, zašto je taj način napušten?

Sprava za mjerenje se zove Tibiametar jer mjeri širinu tibije ispod koljena. Tibia je deblja potkoljenična kost (fibula je ona tanja). Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka su u njemačkim ustanovama koje su radile na standardizaciji i sigurnosti (DIN, TüV) na osnovu velikog broja uzoraka povreda pri skijanju zaključili da postoji direktna veza između širine tibije i otpornosti kosti na lom. To ima više smisla od težine skijaša, jer neko može da smrša ili se udeblja, ali njegove kosti se ne mijenjaju.

Osnovni problem metode sa mjerenjem tibije je u nepraktičnosti. Kad je gužva u ski servisu, lakše je pitati za težinu i visinu nego tražiti gdje će skijaš sjesti i čekati da zavrne nogavicu do iznad koljena (što nije uvijek lako sa ski pantalonama) da bi se izmjerila tibija. Drugi problem je što treba znati gdje se mjeri i kako (sa stiskanjem mekog tkiva ili bez).

Ostaje pitanje razloga zbog kojeg neko još uvijek koristi tu metodu. Pretpostavljam da je razlog baš u mističnosti ili kako ti napisa bizarnosti. Veliki procenat skijaša će pomisliti da taj serviser zna mnogo više od drugih servisera. Drugim riječima: marketing (kao i mnoge druge stvari vezane za ski opremu).